Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku prva je akademija u Hrvatskoj koja razvoj održivosti u području umjetnosti i kulture prepoznaje kao jedan od smjerova svoga razvitka, ali i podizanja svijesti o važnosti kritičkog mišljenja i konkretnih umjetničkih akcija usmjerenih prema održivosti. Jedna od začetnica te ideje je dekanica Akademije prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić koja otvarajući prostore različitim projektima potiče i promiče studentsku energiju kao i onu profesorsku kreirajući nove i jedinstvene sadržaje posebice u nacionalnom okruženju. Njezin pogled, usmjeren iz sadašnjosti prema budućnosti, pokrenuo je novu energiju prema projektima kojima će se razvijati održivost u umjetnosti i kulturi.
Kako se kroz umjetnost i kulturu mogu ostvariti ciljevi održivog razvoja?
Iako se to možda na prvu asocijaciju tako ne čini, kultura i umjetnost imaju važnu ulogu u usvajanju koncepta održivosti među širom populacijom. Spomenut ću samo jedan od značajnijih programa koje je pokrenula Europska unija, to je program Novi europski Bauhaus, a koji se temelji na tome da je umjetnost (usporedno s tim i kultura) manifestirani oblik europskog zelenog plana kroz arhitektonska, dizajnerska i druga umjetnička rješenja. Umjetnici i ostali kulturni djelatnici mogu doprinijeti u promociji održivog načina života kroz upotrebu recikliranih i sl. materijala za svoje projekte; a kroz svoje radove mogu mijenjati perspektive kao što se i mi trudimo na Akademiji sa svojim radom i programima.
Prva ste institucija u Hrvatskoj koja je formirala prodekansko mjesto za razvoj održivosti u umjetnosti i kulturi. Možete li konkretno pojasniti koji će biti zadaci prodekanice izv. prof. dr. sc. Tatjane Ileš?
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku je prva visokoškolska obrazovna umjetnička institucija u Hrvatskoj koja je 2022. usustavila prodekanicu za razvoj održivosti u umjetnosti i kulturi izv. prof. dr. sc. Tatjanu Ileš pa nam je bilo namjera ukazati studentima i profesorima, u kojima ćemo se smjerovima u sljedećih nekoliko godina kao institucija kretati, koje ćemo projekte razvijati, odnosno što sve podrazumijevamo kada izgovorimo riječ održivost. Prema toj smo ideji postavili i strateške smjernice razvoja održivosti u umjetnosti i kulturi, a temeljili smo ih na Agendi 2030 Ujedinjenih naroda te 17 globalno postavljenih ciljeva održivog razvoja. Međutim, nove ideje nije lako pretvoriti u konkretne programe ako u provedbu nisu uključeni prije svega naši studenti, profesori i ostali zaposlenici, a s kojima su zajedno proaktivno i kreativno djelovale voditeljica programa prvog Dana održivosti Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku - nagrađivana redateljica i docentica na Akademiji Anica Tomić te asistentica, producentica i studentska koordinatorica Iris Tomić. Koordinacija i organizacija provedbe projekata i programa kao i povezivanje s nacionalnim i međunarodnim partnerima u ovom polju temeljni su zadaci prodekanice u ovom resoru.
Prošla su dva mjeseca od prvog Dana održivosti koji je Akademija organizirala u Osijeku. Sada kada su se dojmovi već dobrano slegli, kako gledate na taj događaj? Čime ste posebno zadovoljni, a gdje vidite prostor za napredak?
Prvi Dan održivosti na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku održan je 6. lipnja 2023. godine kao cjelodnevni program različitih aktivnosti iz različitih umjetničkih i znanstvenih područja kojima su naši studenti i profesori pokušali ukazati na aktualnu problematiku suvremenog društva – od potrebe zaštite ljudskih prava, promicanja ravnopravnosti spolova i smanjenja spolne diskriminacije, poticanja zdravijeg životnog stila svih generacija, uključivog, kvalitetnog i cjeloživotnog obrazovanja, do promoviranja miroljubivog i inkluzivnog društva te zelene i digitalne tranzicije. Vjerujemo da smo u tome i uspjeli budući da je odaziv studenata i profesora sa svih šest Akademijinih odsjeka bio izvrstan, a potpora cjelokupne akademske zajednice također nije izostala. Naši su sugrađani ovim događanjem zapravo dobili još jednu informaciju o tome na koji način na Akademiji promišljamo održivi razvoj, što je to razvoj održivosti u području kulture i umjetnosti te kako umjetnost može odgovoriti na izazove ekoloških, socijalnih i gospodarskih kriza kojima svjedočimo u svakodnevnom životu. Iznimno smo zadovoljni reakcijom lokalne javnosti, ali i medijskim praćenjem događanja kojim smo načinili prve korake u promicanju održivosti u umjetnosti i kulturi na nacionalnoj razini. Prostora za napredak, dakako, uvijek ima, a načine na koje ćemo i dalje široj javnosti nuditi sadržaje ovakvoga tipa radni tim na čelu s prodekanicom Ileš osmišljava već sada.
Smatrate li da su tzv. zelene teme dovoljno zastupljene u hrvatskoj akademskoj zajednici?
Primijetit ćete da su, kako ih nazivate, zelene teme umnogome zastupljene u javnosti pa tako i u akademskoj zajednici, ali prvenstveno u području aktivnosti zaštite okoliša, obnovljive energije i drugih područja vezanih za zaštitu planete i temeljne održivosti naše civilizacije. No, treba imati na umu da je dio čovjekove prirode, kao i načina života kojeg živimo, i nadgradnja nad onim osnovnim, a to donosi područje kulture i umjetnosti. Održivost u tom smislu treba promišljati i zelene teme, ali posebice i socijalnu uključivost, zaštitu ljudskih prava, ravnopravnost spolova, poticanje zdravog životnog stila, kvalitetnog obrazovanja, inkluzivnog društva, a Akademija svojim programima upravo na tome uznastoji.
Ističete kako ste posebno zainteresirani za suradnju s društvenom zajednicom. Kakve ste suradnje u tom pogledu do sada ostvarili?
Svojim umjetničkim programima Akademija već desetak godina aktivno ulazi u suradnju s lokalnom zajednicom i umjetničkim izvedbama pridonosi podizanju dinamike i kvalitete života u gradu Osijeku. Razvoj publike u kulturi jedan je od ciljeva koje ostvarujemo upravo izlaskom iz Akademijinih prostora u one javne. Iz područja o kojem danas govorimo navest ću primjer vezan upravo za aktivnosti na Danu održivosti. U koordinaciji Akademijine Zelene knjižnice i voditeljice Slađane Pupovac održali smo program u Centru za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“ u Osijeku za čije su polaznike lutkarsku predstavu Krug života odigrali studenti 3. godine Preddiplomskog studija glume i lutkarstva pod mentorstvom prof. art. Hrvoja Seršića. Knjižnici Centra uručena je i donacija knjiga, potrebne stručne i ostale literature primjerene dječjem uzrastu. Jedno od obilježja razvoja održivosti na Akademiji jest i inkluzivnost o čemu brine posebno dr.sc. Mirna Sabljar – uključivanjem osoba i djece s teškoćama u aktivnosti zajednice potičemo na neki način i njihovu radoznalost, razvijamo umjetničke potencijale, ali i djelujemo kreativno terapeutski.
Planira li Akademija neke nove projekte kada su u pitanju održivost u umjetnosti i kulturi? Što možemo očekivati u budućnosti?
Ideja nam je u sve planirane projekte AUK uključiti 66 minuta za ODRŽIVOST (za Dan planeta, 22.4. imali smo umjetničku akciju 66 minuta, izložbu skulptura od recikliranog otpada na Trgu slobode u Osijeku), bez obzira o kojem se umjetničkom ili znanstvenom području radi..I naravno, senzibilizirati studenete i profesore kroz predavanja, panel diskusije i sl. za svih pet područja u kojima je promičeno – zeleno, inkulzivno, kreativo, ravnopravno i digitalno.
