Najmanje 30 antivladinih prosvjednika u kurdskim gradovima na zapadu Irana ubile su snage sigurnosti u posljednjih tjedan dana, tvrde nevladine organizacije, a svjedoci govore o nemilosrdnom i nasilnom obračunu režima s kurdskim prosvjednicima. Stanje je u državi kritično, upozoravaju Ujedinjeni narodi, dok Teheran govori da se radi o izvana potpomognutoj separatističkoj pobuni Kurda koja želi srušiti sustav uspostavljen u Iranu. Ovi najnoviji događaji dio su već višemjesečnih prosvjeda koji su pokrenuti sredinom rujna zbog toga što je kurdsku djevojku Mahsu Amini, uhićenu zbog nošenja "nedolične odjeće", ubila policija, kako to tvrde njezina obitelj i međunarodna javnost.
Stradalo 400 ljudi
Sedmero ljudi stradalo je u nedjelju u kurdskom gradu Javanrudu nakon što je iranska Revolucionarna garda slomila prosvjed koristeći teško naoružanje nakon što se sukobila s demonstrantima. U ponedjeljak su se dva pogreba pretvorila u prosvjede. BBC je potvrdio autentičnost videa koji prikazuju okrvavljene ljude koji leže na cesti, a čuju se i automatske puške. U gradu Kermanšahu prosvjednici su vikali "smrt Hameneiju", referirajući se na Alija Hameneija, vrhovnog vođu Irana. Iranska Revolucionarna garda napala je u ponedjeljak položaje koje kurdske skupine drže i na sjeveru Iraka, kako je to već napravila u rujnu kada je stradalo 13 ljudi. Washington je tada optužio Iran da je prekršio irački suverenitet.
U samom Iranu dosad je u obračunu režima s prosvjednicima stradalo najmanje 378 ljudi, među kojima je i čak 47 djece, tvrdi organizacija Ljudska prava u Iranu koja djeluje u Norveškoj. Od tog broja 83 osobe stradale su u provincijama u kojima žive pretežito Kurdi. Stvarni su brojevi vjerojatno i veći, neki mediji ističu da je stradalo više od 400 ljudi.
– Svjedočila sam stotinama ljudi koje su režimske snage upucale i ozbiljno su ozlijeđeni. Grad je militariziran. Režimske snage rekle su ljudima koji napuste svoje kuće da će ih upucati – rekla je medicinska sestra Soma (29) Wall Street Journalu. Živi u Mahabadu, kurdskom gradu na sjeverozapadu Irana koji broji 160 tisuća stanovnika. Drugi stanovnici ovog grada ističu da vlada "ne pokazuje milost". Jedan je aktivist rekao da su "kuće prepune ranjenih prosvjednika".
Prosvjedi koji su ranije opisivani kao pobuna iranskih žena i ujedinjene iranske oporbe protiv teokratskog režima koji im krši prava i nameće ženama nošenje hidžaba sve se češće označavaju kao etnički sukobi. Teheran tvrdi da se radi o separatizmu.
– Kurdska opozicija koristi slučaj Amini kao ispriku kako bi ostvarila svoj desetljećima dug cilj odvajanja Kurdistana od Irana, ali to joj neće uspjeti – citirao je sigurnosnog dužnosnika Reuters čiji novinari smatraju da Teheran pokušava prikazati prosvjede kao djelo separatista. Kurdi čine ugrubo 10% od 84 milijuna stanovnika koliko živi u Iranu. Većinom su sunitski muslimani te optužuju da ih većinski šijitska vlast sustavno diskriminira. Kurdi su, poznato je, jedan od najvećih naroda na svijetu bez svoje države. Žive u Turskoj, Siriji, Iranu i Iraku, a upravo iračke Kurde Teheran optužuje da potiču prosvjede i separatizam.
Političkog filozofa Žarka Puhovskog ne čudi što je prosvjed na Zapadu najprije predstavljen kao pobuna liberalnijeg dijela građana protiv vlasti.
– Obrazac interpretacija na Zapadu je uvijek isti – liberalna jezgra nezadovoljstva protiv autoritarnih režima. Sjećam se kada je poručnik UNPROFOR-a 1990-ih nama iz nevladinih organizacija znao reći: "Pozdravlja vas liberalna opozicija u Kninu", što nam je bilo smiješno jer toga u Kninu nije bilo, već su svakog protivnika vlasti Milana Babića opisivali kao "liberala". Sličan se nesporazum događao i na kraju komunizma kada su nacionalistički pokreti u Jugoslaviji ili Sovjetskom Savezu proglašavani liberalnima – govori Puhovski koji misli da ove prosvjede u Iranu određuju tri elementa.
– Sukob unutar religijske hijerarhije, sukob većinskih i manjinskih nacionalnih skupina te spontani otpor pretjeranom državnom teroru, većem od onog na koji su Iranci navikli, što zaista ima jedan liberalni element – ističe Puhovski.
Poznati Iranci izražavaju svoje nezadovoljstvo stanjem u zemlji, a međunarodni odjek imao je potez iranskih nogometaša u ponedjeljak, drugog dana Svjetskog prvenstva koje se održava u Kataru. Nogometaši su u znak prosvjeda protiv krvoprolića odbili pjevati himnu uoči utakmice s Engleskom (koju su izgubili sa 6:2), a dosad su prosvjednicima podršku pružili i najpoznatiji bivši nogometaši – Ali Karimi i Ali Daei. Na internetu su se pojavile i fotografije igračica ženskog košarkaškog tima Canco kako nasmiješene poziraju za kameru bez hidžaba, kao poruka protivljenja režimskim represivnim zakonima.
Podrška nogometaša
Neki analitičari ove prosvjede opisuju kao najveći izazov za vladu od 1979. kada je nakon revolucije uspostavljena trenutačna teokratska vlada Islamske Republike.
– Ovo zaista jest najveći problem za vladu otad, ali po mom mišljenju, zasad se ne čini da prosvjednici imaju šanse srušiti režim. Osim što se u povijesti pokazalo da su, nažalost, nastradali svi koji su surađivali s Kurdima, čini se i da pokret nije proširio svoje domete. On podsjeća na demonstracije u Hrvatskoj protiv Radija 101 kada su mnogi prisutni željeli da se omogući rad radija, ali nisu zaista i bili protiv Tuđmanove vlasti niti su željeli da on s nje ode – govori Žarko Puhovski koji smatra da bi dva elementa mogla proširiti prosvjede.
– Ako dođe do krvoprolića koje će ugrožavati velik broj ljudi, zbog čega bi pobuna rasla ili pak ako se prosvjedi vežu za neki vanjski događaj poput rata, a zasad ne vidim da će se to dogoditi. Simbolični prosvjedi poput odluke nogometaša da ne pjevaju himnu bit će pak važni samo ako se prošire među drugim ljudima – ističe Puhovski.
VIDEO: U Hrvatskoj nestašica nekih lijekova: Jednog antibiotika moguće neće biti sve do travnja
Cudno. Prvo izbacili pro zapadnog kralja Mohammeda Reza Pahlavia 1979. Sad opet hoceju u taj "truli zapad"