Preuranjeno je i neopravdano na štetu naše proizvodnje dizanje tenzija. Čak 98% hrvatskoga mlijeka prve je klase. Imamo najkvalitetnije mlijeko u Europi, kontrola na farmama provodi se tri do šest puta mjesečno - i najmanje šest puta provjera kakvoće, kazao je Antun Laslo, čelnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, na izjavu pomoćnice ministra Mirjane Mataušić Pišl kako je mlijeko s opasnim aflatoksinom M1 dolazi s domaćih farmi, a glavni uzrok kontaminacije je stočna hrana - domaći kukuruz!
Toksin zbog loše godine?
I dok se tvrdi kako je njihova promptna reakcija pokazala da sustav funkcionira jer su reakcije ministarstva bile i više nego brze, mnogi se pitaju, kako bi tek bile brze da su prvi i najodgovorniji u lancu, mjerodavne službe Ministarstva poljoprivrede, sporni mikotoksin našle u stočnoj hrani, što se moglo očekivati zbog loše godine, pa u mlijeko ne bi ni dospio. Seljaci, međutim, i dalje tvrde da to mlijeko nije domaće, tim više što je i graničnoj inspekciji jučer naređena pretraga na aflatoksin u sklopu Državnog programa monitoringa rezidua. Laslo ističe kako je domaća proizvodnja u posljednjih godinu manja za dodatnih 100 milijuna litara, kojega na hrvatskom tržištu treba nadoknaditi iz uvoza. A i Mađarska i Bugarska imale su aflatoksin u mlijeku, Srbija pljesnivi kukuruz, pa se potrošači opravdano pitaju što piju i kakve su kontrole, ako je hrvatska strana za zatrovano mlijeko saznala od BiH. Od stručnjaka koje smo kontaktirali doznajemo kako su svojedobno u mlijeku bile dopuštene i određene količine žive, kadmija, arsena... No hrvatski su zakoni i pravilnici danas usklađeni s EU, neki i rigorozniji, te se ne može reći da hrana u nas nije zdravstveno neispravna. U novom pravilniku iz 2012., uz opasni mikrotoksin aflatoksin M1 u količinama do 0,05 mikrograma po kilogramu (u nas je nađen u količinama do 0,11), dopušteno je još olovo do 0,02, te dioksin do 2,5 pg/g masti. Iako se često upozorava na antibiotike u hrani, mljekare imaju izuzetno dobre i brze testove na njih, tvrdi naš izvor, te dodaje kako bi prije mogli provjeravati odgovaraju li osnovni sastojci mlijeka količinama na deklaraciji. Orijentacijska analiza na aflatoksin na Dukatovu i Vindijinu mlijeku u Hrvatskoj je, a vjerojatno i u BiH, napravljena metodom ELISA, koja nerijetko daje i lažno pozitivne rezultate.
Imaju licencu, ali ne rade
Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar ima akreditiranu potvrdnu metodu analize, ali nema ovlaštenje ministra da je službeni laboratorij za to, pa se potvrda aflatoksina čeka iz Beča, kazali su u ministarstvu.
- Moguće je da će se pokazati i da nije bilo kontaminacije, no to je mala vjerojatnost - kaže prof. Franjo Plavšić iz Zavoda za toksikologiju. U ministarstvu kažu je lani s ELISA metodom u stočnoj hrani u RH utvrđen jedan pozitivan uzorak, ali je potvrdnom metodom on bio negativan.
Tvrdnje seljaka kako je mlijeko s aflatoksinom uvezeno, iz ministarstva opovrgavaju. Do tih su saznanja, tvrde, došli praćenjem procedure sljedivosti.
>> Otrovano mlijeko ipak je hrvatsko!
>> Zbog opasnih toksina povučeno Dukatovo i Vindijino mlijeko
>>Blog Ružice Cigler: Liječnici bez odgovora o toksinu u mlijeku, građane upućuju na medije
Podnaslov je dobar; da se češće kontrolira hrana , ne bi bila puna opasnog aflatoksina. E, sada je samo pitanje tko i zbog čega ne kontrolira "češće" hranu. Kod nas je moguće pojesti sav svjetski otpad. I ovo me začudilo, a onda sam u konkurentnom listu, pročitao zapravo kako su "majstori" iz BiH, zapravo otkrili otrov u mlijeku, a naši su samo svirači, dakle prate. Sramota je da stručnjaci BiH uče zemlju koja uskoro ulazi u EU i da joj skreće pozornost kako je aljkava. Nije to zbog sramote nego zbog ljudi koje trujemo tko zna čime. Što se mene tiče kada smo već toliko zaduženi koliko jesmo, ja bih državu još jednom zadužio kako bi prebrodila ono loše što je ostavljeno. Istovremeno bi i na svim razinama tražio odgovorne, počevši odozgo. J