Državni ured za reviziju lani je obavio 318 revizija, od čega 269 financijskih revizija i 49 posebnih revizija, odnosno revizija učinkovitosti te izrazio 75 bezuvjetnih mišljenja, 193 uvjetna i jedno nepovoljno, objasnio je danas u Saboru glavni državni revizor Ivan Klešić.
Revizija je obuhvatila i 29 proračunskih korisnika te je izrazila 14 bezuvjetnih mišljenja i 15 uvjetnih mišljenja, a državni proračun za 2012. godinu dobio je uvjetno mišljenje. Uspoređujući broj bezuvjetnih i uvjetnih mišljenja izraženih u ovom i prethodnom izvještajnom razdoblju uočljiv je trend smanjenja broja subjekata za čije su poslovanje i financijski izvještaj izražena uvjetna mišljenja odnosno povećava se broj subjekata koji posluju u skladu sa zakonima te učinkovito troše javna sredstva, tvrdi glavni državni revizor.
- Tako je u posljednje 4 godine povećan postotak bezuvjetnih mišljenja sa 15 na 18, odnosno 28 posto – kazao je Klešić. Svi saborski klubovi podržat će ovo izvješće. Nezavisni Damir Kajin kao najvažniji detalj ovog izvješća vidi revizije ureda na HBOR.
Nisu sva mišljenja ista
- Državni ured za reviziju je naložio uskladiti navedene podatke o jamstvima itd., te u potencijalne obveze za jamstva uključiti i obveze za kredite HBOR-a. Glede jednog decentnog slučaja i tu se vidi da Ured za reviziju, nije DORH, nije policija, ali da i on može ući u sukus stvari – kazao je Kajin. SDP-ov Ivo Jelušić primijetio je da nisu sva uvjetna mišljenja ista.
- Nije isto ima li netko jedan, deset ili 15 propusta. Ne bih htio da izvješće izgleda kao ispovijed u crkvi. Kažeš što si napravio, svećenik kaže da je to grijeh, dobiješ pokoru, a onda je riješiš ili ne riješiš i ideš dalje. I kad opet dođeš, ako si opet griješio dođeš na ispovijed pa ponoviš isti postupak - rekao je Jelušić te upozorio da čak 38 posto subjekata iz 2011. nije postupilo po preporukama revizije.
HDZ-ov Josip Đakić je pak zamjerio što neki uvjetna mišljenja revizije nazivaju "formalnim greškama". Više od pola ili 13 ministarstava dobilo je uvjetno mišljenje. - Izvješće govori o tome da su utrošena sredstva državnog proračuna bez plana i bez kontrole. To jasno se navodi u nalazu državne revizije tako pa na pitanje jesu li to formalne pogreške ili kršenje zakona, zna se što je zakon rekao o trošenju sredstava bez kontrole. To je protivno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, a puno puta ima i kriminalnih radnji koje državna revizija ne navodi kao takove nego govori da je protivno zakonu izvršena javna nabava recimo u Ministarstvu zdravstva za aplikacije u internetskom sustavu kao i u nekim drugim ministarstvima gdje su također javne nabave obavljene bez javnog natječaja i to jasno piše, to nije formalna pogreška nego to je ono s čim bi se trebalo pozabaviti državno odvjetništvo – tvrdi Đakić te dodaje kako su to za SDP-ove dužnosnike formalne pogreške, a "da su to HDZ-ovci učinili bilo bi to kazneno djelo".
Skok deficita
Njegov stranački kolega Ivan Šuker u izvješću Revizije vidi činjenice koje su utjecale na skok deficita u prošloj godini s 10 na 17 milijardi kuna. - Zašto je deficit proračuna tako naglo u 2012. pao na 10 milijardi i zašto je tako naglo skočio na 17 milijardi u 2013. godini. Vaše priče o fiskalnoj konsolidaciji i uvođenju reda u javne financije padaju u vodu, a rezultat vašeg nereda u Bruxellesu nitko neće progutati – kazao je Šuker te izrazio nadu da će Zakon o fiskalnoj odgovornosti "nekoga politički i moralno klepnuti po glavi tako da više nikome ne padne na pamet trošiti više od odobrenog".
HNS-ov Srđan Gjurković također je zamjerio što od 1056 preporuka, nije postupljeno u njih 403. - To nije dobro i to je odgovornost svih onih koji nisu postupili i to je često smo govorili kad je bio Zakon o fiskalnoj odgovornosti o političkoj odgovornosti da li ne, da li da, kada da, kada ne, što je ustavno, što nije. Međutim, najveća politička odgovornost je politička odgovornost prema javnosti i politička odgovornost prema onima koji su iz postavili i birali. Znači, odgovornost da se postupa po reviziji, da se započnu postupci koji su uočeni kao nedostatci ili nepravilnosti od strane Ureda državne revizije su nužni i potrebiti i to je ono što vjerujem i znam da niti unutar koalicije neće biti popusta – naglasio je Gjurković.
Nešto kritičniji prema Uredu državne revizije bio je HDZ-ov Goran Marić koji je uvjeren hrvatski javni dug i deficit ne bi bili tako visoki da je Revizija ostvarivala svoje zadaće. - Državna revizija uspavala se u panegiricima, nije vidjela što je trebala, najviše je griješila propustom – tvrdi Marić no ipak priznaje da se unatrag dvije godine Revizija preoblikovala u najstručniju instituciju u državi. SDP-ov Ingrid Antičević-Marinović odgovorila mu je da revizija "nije spavala, ali je imala snene oči".
>> Sabor ostao prazan, a rasprava je još trajala! 'Nema ni predlagača'
Bilo bi lijepo znati što se krije iza uvjetnih i bezuvjetnih mišljenja i tko je tu došao po svoje mišljenje.