Švedski veleposlanik u Hrvatskoj Lars Schmidt u Zagrebu je dvije i pol godine, bio je ovdje i u vrijeme rata, a Hrvatsku, kaže, poznaje otkako je ponovo rođena.
Zatvara li Švedska granicu?
– Švedska je uvela strožu graničnu kontrolu koja će trajati do 9. ožujka. Lani je ušlo 163.000 izbjeglica, preklani 83.000, zajedno četvrt milijuna ljudi koje valja zbrinuti. Uzeli smo privremeni ‘time-out’ kako bismo uspostavili održiv sustav.
Bez segregacije
Kako ih smještate?
– Sad su već popunjeni svi postojeći objekti pa se grade novi. No, to će biti privremeno, jer ne želimo uspostaviti segregirana naselja. Mi podcjenjujemo solidarnost zemalja Europske unije, pa Švedska je već primila velik broj izbjeglica.
Da, ali druge zemlje nisu kao Švedska, Njemačka, Austrija.
Nisu, ali mislim da će stvari krenuti nabolje. Između 50 i 55 posto imigranata su iz ratnih područja i imaju pravo na azil. Oni kojima je odobren azil, a Švedska ih ne bude mogla primiti vratit će se u druge sigurne europke zemlje.
I u Hrvatsku?
– Zašto ne?
Mijenja li se Švedska, jača li ksenofobija? Nacionalistički Švedski demokrati imaju sve jaču ulogu, na ulicama su nacisti.
U Švedsku već desetljećima dolaze useljenici i od toga smo imali puno koristi
Nema ksenofobije, ja je ne vidim, tu riječ nitko uopće ne koristi. Kad se koriste riječi kao nacisti ili nacionalisti, treba biti siguran da je zaista o tome riječ. Ima napetosti, bilo je incidenata koji su nas zabrinuli, promijenjeni su zakoni i osigurana sredstva za policiju kako bi se olakšao prihvat velikog broja ljudi. Za to smo dobili i 25 milijuna eura iz europskih fondova. No, zapravo Švedska se mijenja kao i svaka druga zemlja suočavajući se s imigrantskom krizom. Švedsko je društvo otvoreno, naviknuli smo se na raznolikost. Ulice Stockholma su sve više kozmopolitske, ali integracija traje dugo i neće biti brzo gotova.
Koliko imigranata Švedska može primiti ove godine?
Predviđa se dolazak između 70 i 140 tisuća, ali toliko ih nećemo moći zbrinuti. Ako oni koji nemaju pravo na azil budu vraćeni, Švedska će moći primiti između 50 i 70 tisuća ljudi. Za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji primili smo 115.000 ljudi. Od toga je 70 tisuća dobilo azil, a ostalo ih je 40 tisuća. Mnogi od njih su se jako uspješno integrirali u švedsko društvo, ima i industrijskih magnata. Zato smo i sada otvoreni.
Sad vraćate 80 tisuća ljudi.
Između 60 i 80 tisuća, zato računamo na europsku solidarnost. Za Europu zapravo milijun izbjeglica nije puno, kad bi se uključilo svih 28 zemalja uključilo.
Mislite li da bi nešto migranata dobrodošlo Hrvatskoj?
Teško mi je to reći. Međutim, Hrvatska je u vrijeme rata primila puno izbjeglica, znate sve o tome, u ovoj krizi Hrvatska je odlično odradila tranzit golemog broja ljudi. U Švedsku već desetljećima dolaze useljenici i od toga smo imali puno koristi. Naša je ekonomija jedna od najjačih u EU, naš BDP po stanovniku treći je u EU. To se ne bi dogodilo da smo se zatvorili. U 1960-ima, kad smo uvozili radnu snagu, puno ljudi i s područja bivše Jugoslavije, oni su bili dio naše industrijske revolucije u kojoj smo se preobrazili iz vrlo siromašne zemlje u ono što smo danas. Danas vlasti u Švedskoj ulažu vrijeme i novac u integraciju, jer ti ljudi dolaze sa znanjem koje trebamo, tu ima liječnika, znanstvenika, tvorničkih radnika.
Pravi plodovi tek slijede
Ekonomska suradnja Švedske i Hrvatske vaš je primarni cilj.
Ovdje radi 50 švedskih kompanija. Administrativne barijere ovdje bile su velike, ali sad nestaju. Ekonomska situacija u Hrvatskoj se poboljšava i investitorima iz Švedske kažem da sad dođu, da je sad pravi trenutak. Mislim da pravi plodovi ulaska Hrvatske u EU tek trebaju doći. Švedska je bila u dubokoj recesiji 1995., u trenutku kad smo ušli i od tada je imala puno koristi.
Kakve izglede ima hrvatski izvoz u Švedsku?
Zasad je to sudjelovanje hrvatskih tvrtki u graditeljstvu, imate kvalitetne materijale i stručnjake, a za budućnost to su inovatori, nove tvrtke. Hrvatska ima dobre ljudske resurse. Govorite jezike, blizu ste mnogim velikim zemljama, bliže ste europskom centru od nas, imate modernu infrastrukturu.
Kažete da bi zemlje s bivšeg jugoslavenskog područja bile među 15 najboljih u EU da nije bilo rata.
– Da. Mislim da sad to možete nadoknaditi. Jako je dobra inicijativa hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na povezivanju zemalja od Baltika do Jadranskog i Crnog mora, to pokazuje da Hrvatska ima viziju.
>> Više desetaka maskiranih muškaraca napalo migrante u Stockholmu
>> 'Ikea će postati još jedna važna veza među ljudima iz regije'
