MAMO KRUMPIR

Ličkom krumpiru priznato porijeklo u EU

krumpir
Foto: Dino Stanin/PIXSELL
30.09.2015.
u 14:33

Time je lički krumpir stao uz bok desetak sjajnih hrvatskih proizvoda kojima su dodjeljene iste oznake

Imamo krumpir! Lički krumpir dobio je status kojim mu se priznaje oznaka izvornosti i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Objavljeno je to u Službenom listu Europske unije. Time je lički krumpir  stao uz bok desetak sjajnih hrvatskih proizvoda kojima su dodjeljene iste oznake. Riječ je o Krčkom pršutu, Ekstra djevičanskom maslinovom ulju sa Cresa, Neretvanskoj mandarini, Ogulinskom zelju tj. kiselom kupusu i Baranjskom kulenu. 

Proces zaštite naziva Lički krumpir (ZOZP) započeo je u srpnju 2011. godine, donosi Agroklub, kada je Udruga proizvođača Ličkog krumpira podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva Lički krumpir.

Ministarstvo poljoprivrede je u studenom 2011. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv Lički krumpir postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla Lički krumpir na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Provedbene Uredbe Komisije, naziv Lički krumpir upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Prema pisanju Agrokluba, Zaštita proizvoda Lički krumpir temelji se na njegovoj kvaliteti koja proizlazi iz specifičnosti uzgojnog područja i na njegovom ugledu vezanom uz dugu tradiciju uzgoja. Proizvodnja Ličkog krumpira obuhvaća zemljopisno područje Like. 

Lika je kontinentalna regija u jugozapadnoj Hrvatskoj, a nalazi se u dvije administrativne regije i to najvećim dijelom u Ličko-senjskoj županiji i manjim dijelom u Zadarskoj županiji. Za proizvodnju se koristi sjemenski krumpir sorata Desire, Bintje ili Viktorija ili drugih sorata sličnih karakteristika čiji sadržaj suhe tvari iznosi minimalno 19%.

Ima glatku do hrapavu ljusku, pokožica je žute do smeđe ili crvenkaste boje, a boja mesa gomolja je svijetlo bijele do žute boje. Veličina gomolja je minimalno 35 mm te je duguljasto ovalnog oblika. Okus Ličkog krumpira je specifičan - brašnast odnosno prhak upravo radi većeg postotka suhe tvari, koji je zbog specifične klime područja Like još izraženiji, te čini Lički krumpir posebnijim u odnosu na krumpire proizvedene u drugim područjima. Povoljne prirodne uvjete za uzgoj Ličkog krumpira iskoristili su stanovnici područja Like koji na tom području ima dugu tradiciju uzgoja, a postao je i glavna prehrambena namirnica koja je zamjenjivala kruh.

>> Tihomir Jakovina: Ogulinsko zelje slijedi još 14 proizvoda

Komentara 5

SN
snena
14:44 30.09.2015.

Još da ga ima na placu...

DU
Deleted user
16:28 30.09.2015.

Ličkog kumpira, kisela kupusa, graha, suhog mesa, dobre ličke rakije i što će ti EU!

AN
Anasta
16:32 30.09.2015.

Uh, ovaj crveni mi izgleda dobar. Pole od njega sa sirom, može li biti išta bolje. uz vino, crno naravno...već sam ogladnila. Čestitam ličkom kumpiru!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije