Prijedlog vremensko-kadrovskih normativa u zdravstvu obiteljski doktori okupljeni u KoHom-u ocjenjuju nepopravljivim materijalom i traže da se on povuče iz e-savjetovanja te potpuno revidira uz kvalitetnu i široku javnu raspravu svih stručnih društava. U suprotnom to će biti samo dokument bez ikakvog stvarnog utjecaja na učinkovitost i dostupnost zdravstvene zaštite, a dovest će do lista čekanja u ordinacijama obiteljske medicine, stoji u KoHom-ovom zaključku opsežnih primjedbi na Plan i program mjera zdravstvene zaštite 2023-2026. čije je javno savjetovanje završilo.
Taj dokument propisuje izvršitelje pojedinih medicinskih postupaka, njihov obuhvat i okvirno vrijeme za provedbu te optimalni broj provedenih postupaka po tomu i u određenom periodu. "Ukoliko bi se radilo prema predloženom vremenskom normativu, trebalo bi više od 375 sati mjesečno za nužne osnovne postupke bez preventivnih aktivnosti, dijagnostičkih procedura, terapijskih postupaka i bez silne administracije. U mjesecu sa 23 radna dana, tim obiteljske medicine morao bi raditi prosječno 17 sati dnevno da ispuni kriterije predloženog Plana, a u mjesecu sa 20 radnih dana čak 19,5 sati", iznose iz KoHom-a.
Zanimljiv je komentar vinkovačke obiteljske doktorice: "HZZO godinama ne dopušta da obiteljski liječnici bilježe sve što rade. Iz samo njima znanih razloga (vjerojatno da što manje plate doktorima i sestrama odrađeno). No, upozoravali smo upravo na ovo što će se dogoditi – netko će raditi važne dokumente i planove i projekcije na temelju pogrešnih podataka proisteklih iz toga što se ne dopušta zabilježiti sve što se radi. Na tu lošu bazu nastavljali su se godinama – HZJZ koji donedavno uopće nije bio priključen na CEZIH i koji je tražio od obiteljskih liječnika da printaju razne prijave zaraznih bolesti, gripe, izviješća i da ih fizički šalju u ZZJZ, gdje su ih onda oni ručno unosili u kompjutere.
POVEZANI ČLANCI:
Zatim godinama vraćanje godišnjih izviješća na „doradu“ jer se takva kakva su napravljena ne uklapaju u nešto u ZZJZ-ima. Zatim programska podrška u našim ordinacijama koja je prečesto servis HZZO-u, a ne obiteljskim liječnicima (puno puta smo čuli da se nešto ne može napraviti prema potrebama obiteljskih liječnika jer je HZZO tako naredio da mora biti). Zatim sve manji broj obiteljskih liječnika i sve češći rad u dvije ili više ordinacija odjednom, te dnevni broj kontakata preko 100, gdje se onda nema vremena otvarati nove slučajeve, voditi računa o preciznim dijagnozama i statistici, o preciznom bilježenju svega učinjenog.
Na podlozi svih tih problema nastali su izvještaji HZJZ-a, na podlozi kojih je nastao ovaj Plan i program mjera. Kakvi temelji, takva i nadgradnja. Vidljivo i iz broja i sadržaja komentara raznih specijalnosti u zdravstvu na ovaj prijedlog.", navela je dr. Ljiljana Ćenan. Predloženi dokument neprimjenjiv je i napravljen navrat-nanos, smatraju u Hrvatskom liječničkom sindikatu. "Uvidom u pojedine predložene normative, među postupcima su navedeni neki koji se ne rade već desetljećima (!!) pa je očigledno da u izradi ovih normativa nisu sudjelovali aktivni dionici struka.
Tablice su očigledno prepisane iz onih starih, po principu „copy-paste“, a takav način rješavanja problema Hrvatski liječnički sindikat (HLS) ne može prihvatiti", ističe HLS i pojašnjavaju: "Ako je vrijeme predviđeno za obavljanje nekog postupka definirano kao minimum i maksimum potrebnog vremena, zašto onda nije tako definiran i broj tih postupaka u mjesecu? Naime, broj potrebnih postupaka u mjesecu izračunat je prema minimalnom vremenu predviđenom za taj određeni postupak, što držimo zlonamjernim i potencijalno opasnim! ".
POVEZANI ČLANCI:
Upozoravaju da ni u ovim normativima, kao ni u onima prethodnih godina, ponovno ne postoji rad na odjelu. "Nigdje nema ni spomena vizite, pisanja otpusnih pisama, uputnica, dogovaranja pretraga, ispunjavanja brda dokumentacije, kontrole nalaza, ordiniranja terapije, pregleda i kontroliranja hospitaliziranih pacijenata. Pa tko obavlja taj posao? Liječnik kojem je mjesečna norma propisana prema minimalnom vremenu predviđenom za neki postupak! To obavlja liječnik koji istovremeno često pokriva 3 radilišta, uključujući i rad na odjelu. Ovakvim normativima ionako preopterećene liječnike dovodite u situaciju da možda neće moći ispuniti ovdje propisanu mjesečnu normu, iako na svom radnom mjestu ne zna gdje mu je glava, a gdje rep! ", poručuju iz Liječničkog sindikata.
Većina država ni nema vremensko-kadrovske normative, kaže ministar Vili Beroš. Mi smo ih imali, tražila se njihova izmjena i struka ih je izmijenila. - Napravili smo raspone! Ako je ranije za neki postupak bilo predviđeno 20 minuta, sad smo rekli da može trajati od deset do 25 ili 30 minuta, što, međutim, kritičari krivo izvode i temelje kritike na tvrdnji da smo nešto reducirali - tvrdi Beroš. Na primjedbu da bi obiteljskim liječnicima trebao 17-satni radni dan ako bi pratili nove normative, uzvraća:
-Politiziraju, nisu konstruktivni! Trideset godina sam radio i za nekog pacijenta treba mi dvije minute da očitam CT i dvije da ga pitam kako se osjeća. No za drugog treba 40 minuta! Ima doktora koji rade 2,4 pregleda madeža tokom svog radnog vremena i takvi okreću pilu naopako! Na prijedlog Plana i programa mjera zdravstvene zaštite pristiglo je više od 200 primjedbi raznih stručnih društava i pojedinih liječnika. Ministarstvo zdravstva pozvalo je komore u zdravstvu da se očituju o Prijedlogu, a sljedeći tjedan sve će se evaluirati.
>> VIDEO Sudar na autocesti A1: Šest osoba je ozlijeđeno
Molim vas, zabranite istovremeni rad liječnika u državnom i privatnom sektoru. Platite ih po učinku. I nesrat će liste čekanja. Ovako namjerno malo rade u bolnicama da se gomilaju liste, a onda bolesnike pregledavaju u svojim privatnim ordinacijama... Kriminal...