Milanović je na početku današnje sjednice Vlade ponovio da vjeruje kako ima loše vijesti za pesimiste, da će biti bolje sljedeće godine te kako ćemo imati stope rasta.
– Jučer smo zatvorili jedan proces koji je nekoliko tjedana opsjedao hrvatsku javnost. Mnogo smo naučili uz malu cijenu. Za nekoliko mjeseci opet će se dogoditi slična situacija u kojoj će biti različiti protagonisti. Ti sukobi nikada ne završavaju. Ovo je tranzitorna dječja bolest koja ništa ne košta. Hrvatska nije izgubila apsolutno ništa. Vidio sam da smo u stvari u pravu. Kada se sutra dogodi neki nesporazum, opet će se raditi o tumačenju neke norme – kazao je na početku sjednice premijer Zoran Milanović.
"Glavu gore"
– Mi smo se navikli u 20 godina da nam se prijeti i ljude to traumatizira, ali kažem glavu gore. Uvijek ćemo se ovako ponašati ako smatramo da smo u pravu. Dokaz da je ovo vrijedno dogovora i razgovora je taj da je postignut dogovor. Dogovorili smo se oko nekog rješenja s kojim sam ja napola zadovoljan – kazao je Milanović i dodao kako bi želio da za "lex Perković" ima nekoliko mjeseci više.
– Dobili smo izravnu podršku za ono što radimo u provedbi zakona o pravima nacionalnih manjina. Tu je Komisija mjesecima bila šutljiva. No, to je sada bila poruka stranci u oporbi da maknu ruke od toga – rekao je Milanović.
– Idemo na ustavne promjene. Vlada će uputiti mišljenje da ne zastarijevaju teška ubojstva i to je ponuda. Nema cjenkanja i kopanja po preambuli Ustava – kazao je Milanović i dodao da se time postiže ukidanje zastare i "samo time omogućavamo da se procesuiraju djela koja su u zastari". – Oni koji ne prihvate štite one koji su optuženi – rekao je Milanović.
– Ozbiljna smo država i uvijek ćemo biranim riječima razgovarati s Komisijom. Nema saginjanja ako vjerujemo da smo u pravu – rekao je Milanović i dodao da je iz svega "naučio dosta, a nije stajalo ništa".
"Povećanje trošarina i usklađivanje stopa PDV-a"
Ministar financija Slavko Linić predstavio je smjernice fiskalne politike za razdoblje od 2014. do 2016. godine, a prema njima čeka nas tri godine zaduživanja, enormnih deficita i suočavanja s polaganim porastom BDP-a koji neće dovesti do znatnog zapošljavanja. Vlada je srezala prognozu rasta BDP-a za ovu godinu sa 0,7 posto na 0,2 posto. Godine 2014. očekuju rast BDP-a od 1,3 posto, godinu poslije rast od 2,2 posto, a 2016. godine od 2,5 posto.
Smjernice Vlade pročitajte OVDJE
Smjernice koje predviđaju proračun od 123 milijarde kuna u 2014. i enorman deficit od 17,4 milijardi kuna samo su okvir koji će se korigirati uz pomoć reformi. Tako je barem rekao ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade na kojoj nisu predstavljene detaljne mjere.
Nakon sjednice Vlada će održati konferenciju za novinare, međutim, zasad znamo da interventne mjere podrazumijevaju povećanje trošarina i usklađivanje nekih stopa PDV-a, monetizaciju autocesta te objedinjavanje javne nabave. O tome nas je izvijestila potpredsjednica Vlade Milanka Opačić koja je navela i čitav niz srednjoročnih mjera poput racionalizacije zdravstva i objedinjavanja socijalnih prava, ukidanja nekih osnovnih i srednjih škola, centralizacije obračuna plaća, smanjenja mreže pravosudnih tijela i izmjena u mirovinskom sustavu pri čemu je istaknula da će invalidi biti zaštićeni.
Opačić smatra da će uspjeh biti ako se deficit proračuna do 2016. smanji na 4,5 posto. Ministar Slavko Linić istaknuo je da su ministarstva tražila još 10 milijardi kuna više što je odbio te priznao da Hrvatska zasad ima negativan neto efekt ulaska u Europsku uniju i da nećemo osjetiti dobrobit do 2015. Priznao je naglu eksploziju deficita te obrazložio da je javni dug narastao zbog provođenja reformi u brodogradnji i zdravstvu.
"Moramo zaustaviti gospodarsko propadanje"
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić prvi je govorio o prijedlogu smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016.
– Polazna točka od koje krećemo nepovoljna je jer rastu i deficit i javni dug te smo zato pojačali napore da stvorimo plan reformskih mjera koji trebaju donijeti smanjenje proračunskih rashoda – rekao je Grčić.
– Definitivno ulazimo u proceduru prekomjernog deficita, gdje će EU imati preporuke kako smanjiti deficit i javni dug. Ispod tri posto deficit i ispod 60 posto javni dug. Za manje od tri godine ta prilagodba nije moguća – kazao je Grčić.
– Cijela priča ne smije ugrožavati gospodarski oporavak i rast. Jedino gospodarski rast može trajno stabilizirati javne financije – kazao je Grčić i dodao da u ovoj godini moramo zaustaviti "gospodarsko propadanje" i u 2014. godini ostvariti rast.
Ministar financija Slavko Linić rekao je da su te smjernice bile spremne već u lipnju. Godina 2014. godina je nastavka štednje, ali i eksplozije deficita – rekao je Linić.
– Vjerujemo da nakon pet godina teške recesije gospodarstvo mora postići neki gospodarski rast. Nažalost, Hrvatska je ušla u EU, ali zbog tih rezultata recesije, nema efekata u prvoj godini, odnosno efekti su negativni – rekao je Linić.
"Eksplozija rashoda"
– Efekti iz fondova sigurno se neće vidjeti u 2014. godini – rekao je Linić.
– Mnoge su reforme razlog zbog kojeg smo povećali javni dug. One su u desetinama milijardi povećale javni dug i nisu nam dale prostora da u prošloj i ovoj godini smanjimo javni dug – rekao je Linić i dodao da treba vidjeti kako idućih godina smanjiti dug i deficit.
– Eksploziju dodatnih rashoda bilo je potrebno riješiti dodatnim mjerama i zato Vlada predlaže svoje mjere koje obuhvaćaju trajne reforme za smanjenje deficita. Daleko veći učinak bit će 2015. i 2016. – rekao je Linić.
– Odustajanja od politike štednje nema jer nam to ne dopušta deficit. Očekujemo da veći doprinos rastu daju investicije, kako državne tako i privatne – kazao je Linić i dodao da i privatni sektor mora dati veći obol rastu.
– Dvije godine štednje dovele su ministarstva na minimum i zato je trebalo donijeti smjernice kako bismo vidjeli gdje možemo još uštedjeti – rekao je Linić.
– S ovakvim prijedlogom smjernica je druge godine proračun u negativi za oko pet posto – rekao je Linić i dodao kako se o javnom dugu nikada nije razgovaralo.
– Ove godine javni će dug biti oko 190 milijardi kuna, a to je rezultat visokih deficita 2010. i 2011. godine, ali i reformi te iskazivanju svih skrivenih dugova koje je ostavila prošla vlada – rekao je Linić.
"Zašto reforme nisu napravljene prije šest godina?"
Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić predstavila je mjere za smanjenje deficita. – Mogu samo pitati zašto reforme nisu napravljene prije šest ili osam godina – kazala je Opačić i dodala da je kupovanje lažnog socijalnog mira građane koštalo desetke milijardi duga, ali i velikog broja radnih mjesta.
– Deficit želimo u tri godine spustiti na 4,5 posto. Svi smo došli do granice izdržljivosti – rekla je Opačić i dodala kako će mjere biti i reformske i interventne.
– Radimo svojevrsnu reformu plaća u javnom sektoru. Vrlo brzo krenut ćemo u razgovore sa socijalnim partnerima kako bismo dobili sustav koji osigurava plaćanje u javnom sektoru ujednačenom s privatnim sektorom – kazala je Opačić.
– Jedan od velikih projekata je objedinjavanje javne nabave, u njega ćemo ući do kraja godine. Cjelokupna javna nabava na razini Vlade je oko 5 milijardi kuna, sa 20 posto se može mnogo uštedjeti – kazala je Opačić.
– Mjere bi trebale dovesti do toga da zaštitimo prava onih koji su nam najvrjedniji, a to su umirovljenici i invalidi, ali i racionaliziramo troškove – kazala je Opačić.
– Ovo je uvod u jednu širu priču koja bi trebala trajati – zaključio je Milanović.
1. siječnja 2014. godine na snagu stupa ukidanje ograničenja u lex Perković
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić jučer je na zajedničkoj konferenciji s potpredsjednicom Europske komisije Viviane Reding objavio da će Hrvatska najkasnije do 1. siječnja uskladiti Zakon o europskom uhidben nalogu i ukinuti vremensko ograničenje da se on ne odnosi na zločine počinjene prije 1. kolovoza 2002. godine. Zbog tog ograničenja Europska komisija je već bila pokrenula proces uvođenja sankcija Hrvatskoj zbog kršenja zajedničke europske stečevine.
Zoran Milanović o "lex Perkoviću" kazao je da se unosi jedna izmjena. – Nema više vremenskog ograničenja izmjene i to će stupiti na snagu 1. siječnja 2014. godine – rekao je Milanović.
– Nije nam bilo dopušteno da uvedemo ograničenje. Onaj tko je pregovarao uime Hrvatske nije uopće razmišljao o posljedicama – rekao je Milanović i dodao kako je primjena Europskog uhidbenog naloga neravnopravna za nove i stare članice te naglasio i da je naš prijevod do 20. kolovoza bio pogrešan.
– Do tada je Hrvatska na vremensko ograničenje imala pravo. To smo ispravili i uočili sistemski problem. Vjerojatno će na razini Europe svima biti ukinuto to vremensko ograničenje. To neće riješiti problem da se pred bilo kojim sudom sudi građanima Hrvatske za sudjelovanje u Domovinskom ratu. Ta puška može opaliti u bilo kojem trenutku i vjerojatno će opaliti – rekao je Milanović.
– Ovim se izjednačavamo s Češkom koja još uvijek ima ograničenje na 2004. godini. Njih smo navodili zato što su im to tolerirali godinama i nisu im prijetili sankcijama. Češka još uvijek nije usklađena, to će biti 1. siječnja 2014. godine, kao i Hrvatska – rekao je Milanović.
– Naš problem ostaje u vezi ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu i tu su nam otvoreni bokovi – kazao je Milanović i naglasio da je sporna bila samo odredba o vremenskom ograničenju.
– Građanima je ovo bilo naporno pratiti jer ima detalja o kojima prosječan promatrač nije nikada čitao i to je prostor za lov u mutnom u politici – kazao je Milanović i zahvalio Miljeniću da se "ovo riješilo na normalan način".
Vlada podržala prijedlog da teška ubojstva ne zastarijevaju
Vlada je dala svoje mišljenje i na prijedlog SDP-ovih saborskih zastupnika da se krene u promjenu Ustava u onom dijelu da se ukine zastara na teška ubojstva što bi omogućilo i procesuiranje politički motiviranih ubojstava koja su pala u zastaru, a to se odnosi na kazneni postupak koji se protiv Josipa Perkovića vodi u Njemačkoj zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
Ministar pravosuđa Miljenić je objasnio prijedlog promjene Ustava u dijelu nezastarijevanja teških ubojstava.
– Sada netko tko je ubio dijete prije 30 godina može doći i reći da je to napravio, ali mu nitko ništa ne može napraviti – kazao je Miljenić i dodao kako je prvo bila ideja da se uključe samo politički motivirana ubojstva, no oni su to proširili na sva teška ubojstva.
– Posebnim zakonom napravit ćemo katalog djela koja danas podrazumijevaju teška ubojstva – rekao je Miljenić i dodao kako će u Ustavu dodati da se to odnosi i na ubojstva koja su ušla u zastaru.
– Uži kabinet zaključio je da je ovo bolje rješenje, a fino poliranje izvršilo je Ministarstvo pravosuđa – rekao je Milanović i dodao da je bitno da se to primjenjuje i na ubojstva na koja je već nastupila zastara.
– To nije uneseno u promjenu Ustava kod ukidanja nezastrijevanja kriminala u privatizaciji – rekao je Milanović te dodao kako šalju poruku počiniteljima da "neće nikada biti mirni".
– Ratni zločini ne zastarijevaju pa zašto bi onda teška ubojstva bila drugačija – kazao je Milanović.
Vlada je odobrila da se iz proračunske zalihe plati više od milijun dolara za treću ratu servisa službenog zrakoplova Republike Hrvatske. Linić je kazao da je stanje na zrakoplovu daleko lošije nego što se smatralo i potreban je veći zahvat. - Sigurnost zrakoplova je ta da traži detaljan pregled stanja - rekao je Linić, na što mu je Milanović kazao da su oni u uredu očito "loše planirali troškove".
Ministar financija Slavko Linić kazao je da nisu zadovoljni provođenjem unutarnjih kontrola u javnom sektoru predstavljajući objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2012. godini.
>>Milanović: Imam loše vijesti za pesimiste. Bit će bolje!
