Hrvatska Vlada, po svemu sudeći, odustala je od uvođenja poreza na nekretnine. To je u svom nastupu u nedjeljnom Dnevniku HTV-a potvrdio ministar financija Slavko Linić rekavši kako je donesena politička odluka da se porez ne uvodi iako je “spreman”.
Milanović dao naslutiti
– Odluka je donesena na užem kabinetu Vlade, nakon konzultacija s koalicijskim partnerima. Prijedlog do daljnjega neće biti upućen u saborsku proceduru, a ako se to ne dogodi do kraja ove godine, sigurno neće biti uveden u ovome mandatu Vlade – rekao je Linić.
Dakle, iako još postoji teorijska mogućnost da Vlada krene u implementaciju poreza na nekretnine, gotovo je izvjesno da će taj zakonski prijedlog u saborsku proceduru stići eventualno tek 2016., ako Kukuriku koalicija izbori još jedan mandat na vlasti. Takav scenarij može se smatrati dosad najozbiljnijim neuspjehom ministra financija Slavka Linića koji je porez na nekretnine proglasio integralnim dijelom svoje porezne reforme. Dio te reforme već je proveden promjenama u poreznim razredima poreza na dohodak, uvođenjem poreza na dividendu, smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje te povećanjem PDV-a, no najteži i najkompliciraniji dio – onaj vezan za uvođenje oporezivanja vlasništva nad nekretninama – očito neće biti proveden.
Ovakav ishod već se mogao nazrijeti i prije dva mjeseca kad je premijer Milanović, upitan o sudbini poreza na nekretnine, rekao da “ništa nije o glavu”. Toj izjavi prethodila je – krajem prošle godine – Vladina odluka da se uvođenje poreza odgodi za nekoliko mjeseci te provede temeljita javna raspravu. Danas, kada je ta javna rasprava provedena, očito je kako su u Vladi procijenili da u ovom trenutku takav potez ne bi bio politički oportun. Glavni zastupnici takva stava – što je indirektno i sam Linić potvrdio – bili su manji partneri iz Kukuriku koalicije.
Porezu su se otvoreno protivili i u IDS-u, a pogotovu u HSU, gdje su strahovali da bi takav novi namet mogao biti veliko opterećenje za umirovljenike koji posjeduju vrijedne nekretnine. Ipak, najžustriji protivnici novog poreza unutar vladajuće koalicije bili su članovi HNS-a, koji su čak objavili i javno priopćenje u kojem su poručili da uvođenje poreza na nekretnine smatraju neprimjerenim sve dok zemlja ponovno ne počne gospodarski rasti. Vjerovati je da je upravo čvrsta pozicija HNS-a bila glavni faktor pri odluci Vlade da odustane od poreza iako u toj stranci tvrde da se nikakvi novi razgovori o tome nisu vodili.
– Naš je stav poznat, a nikakvih novih razgovora nije bilo. Doduše, jasno je da taj porez ne može biti uveden bez naših 14 ruku u Saboru, ali nije tu bilo nikakvih ultimatuma. Jednostavno, razum je prevladao – kaže jedan visokopozicionirani član HNS-a. No, ako su koalicijski partneri bili protiv Linićeva poreza, jednoglasnu potporu nije imao ni unutar samog SDP-a.
Priprema nije obavljena
Cijeli niz uglednih dužnosnika te stranke, naročito onih s iskustvom rada na lokalnoj razini, u neslužbenim je razgovorima iznosio ozbiljne sumnje u njegovo funkcioniranje.
– Za uvođenje takva poreza potrebna je temeljita priprema, treba oformiti registar nekretnina i osposobiti sustav masovnih procjena vrijednosti. Mi danas još ništa od toga nemamo, a naglo ukidanje komunalne naknade i uvođenje novog poreza koji nije razrađen za lokalnu zajednicu moglo bi biti vrlo opasno. Stoga možda i nije loša odluka da se pričeka početak drugog mandata. S druge strane, jasno je da bi takav potez u javnosti, unatoč svim objašnjenjima ministra Linića, bio negativno percipiran, a u aktualnim okolnostima jasno je zašto to u Vladi žele osporiti – kaže Večernjakov izvor iz samog vrha SDP-a.
Iz njegovih riječi može se razabrati da je porezu na nekretnine ipak na kraju presudila politika. Doduše, nejasno je zašto je takva odluke objavljena između dva kruga lokalnih izbora. Ako su već odlučili odustati od poreza na nekretnine, politički bi oportunije bilo takvu odluku objaviti prije lokalnih izbora te tako prikupiti još koji politički poen. Ipak, budući da se to nije dogodilo, za konačnu sudbinu poreza na nekretnine valja ipak pričekati kraj godine.
>>Linić popustio bankarima, minus do tri plaće ostaje
>> Problemi za Linića: Bitka s nelikvidnošću ne daje rezultate
>> Najveći porez plaćao bi Milošević, a Karamarko malo više od 1000 kn
