Dugovi rastu

Linić vam je blokirao račun? Evo što vam je činiti

'14.11.2012., Karlovac - Radnicima Incrementuma, nakon otkaza, podijeljene platne liste, i to na ulici, jer je ulaz u tvrtku blokiran. Otkaz je dobilo 60-tak radnika. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXS
Foto: 'Kristina Stedul Fabac/PIXSELL'
1/3
05.12.2012.
u 10:43

Nemaju odakle: 
Broj novih dužnika nastao nakon 2011. odgovara broju stanovnika Zadra

Kada je u siječnju 2011. ovrha nad novčanim sredstvima građana prebačena s banaka na Finu, u službenim je evidencijama bilo 158.000 građana koji su imali blokirane račune. Nepune dvije godine poslije, broj blokiranih građana popeo se na 242.000, a broj novih dužnika od 84.000 odgovara broju stanovnika grada kao što je Zadar. Ukupni je dug građana 15,6 milijardi kuna pa proizlazi da je svaki od njih u prosjeku dužan 65 tisuća kuna ili jednu godišnju plaću.

Zaštićeni račun

Građani su prestali vraćati 3,5 milijardi kuna stambenih kredita, dok je država pokrenula postupak ovrhe nad 80 tisuća građana zbog desetak milijardi kuna neplaćenih javnih davanja. Među predlagačima ovrha po brojnosti prednjače komunalne tvrtke i teleoperatori. Fina navodi da je većina bankrotiranih građana – njih 207.818 – otvorila zaštićene račune na koje im sjeda dio primanja koji su izuzeti od ovrhe poput socijalnih naknada ili jedne četvrtine do dvije trećine plaće, odnosno mirovine, ovisno o vrsti duga. Nezaštićeni dio primanja prosljeđuje se na blokirani račun sve dok se ne namire dugovi.

>>Što učiniti kad vam je blokiran račun pročitajte u našoj infografici

Zakonsko pravo da zaštite dio primanja od ovrhe nije iskoristilo oko 35 tisuća građana, a pretpostavlja se da to nisu učinili jer nemaju izuzetih prihoda pa im je svejedno ili im blokada svih računa u banci ne predstavlja problem. Prema zakonu, Fina daje nalog bankama da blokiraju sve račune ovršenika i zabrane mu raspolaganje oročenim novčanim sredstvima dok god ne plate dug. Ima ljudi koji su dospjeli u blokadu jer su zaboravili platiti račun ili dva ili smetnuli s uma kaznu za nepropisno parkiranje i pauk pa to odmah rješavaju, ali iznenade se kad otkriju da se dug ne može platiti iz dopuštenog minusa, već samo iz novog priljeva na račun. Banke su dužne blokirati i oročena sredstva dužnika, no njemu prepuštaju odluku iz kojih će izvora podmiriti dug.

Bit će još gore

Građani su prestali vraćati svaki deseti, a tvrtke svaki peti kredit, a u bankarskim krugovima očekuju da će se udio neplaćenih kredita znatno povećati jer se pokazalo da dužnici kojima su od 2009. reprogramirali obveze nisu isplivali iz nevolja. Ovrha nad novčanim sredstvima tek je jedan oblik prisilne naplate, a ako se vjerovnici ne naplate, mogu pokrenuti i ovrhu nad imovinom dužnika. HNB navodi da su banke na dan 30. rujna 2012. godine raspolagale sa 248,7 milijuna kuna vrijednim stambenim zgradama i stanovima "koje su stekle u zamjenu za svoje tražbine u postupku financijskog restrukturiranja te u stečajnom ili ovršnom postupku, kao i primjenom instrumenata osiguranja tražbina u skladu s Ovršnim zakonom". Prema zakonu, od ovrhe su zaštićene osobne stvari, odjeća, kućanski aparati potrebni za život te vjenčani prsten.


Javljajte nam svoja iskustva s blokiranim računima i ovrhama na e-mail: vecernji@vecernji.hr. Komentirajte i na našoj Facebook stranici Vecernji.hr

>>Što učiniti kad vam je blokiran račun pročitajte u našoj infografici

>>Zanimanje ovršitelj: Za 4000 kuna plaće izbacuju ljude iz doma

Ključne riječi

Komentara 136

OB
-obrisani-
11:04 05.12.2012.

ajde mogu razumijeti što smo neodgovorni prema državi i društvu u kojem živimo nosimo takav genetski kod jer smo sve države u kojima smo živjeli tisuću godina jednostavno prezirali . ali neodgovornost prema svom domu, prema svom djetetu meni nije razumljiva .

CR
crocro
11:06 05.12.2012.

Na vlast trebaju doći oni koji neće zbog jedne šnicle ubijati kravu.

OB
-obrisani-
10:59 05.12.2012.

nije linić ni kome kriv za njegovo dugovanje . nije ni šuker - - problem je što se kartice , obrti i firme mogu otvoriti bez liječničke potvrde o sposobnosti

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije