Pokrivanje starog kredita novim, stare obveznice novom tranšom – taj začarani krug plaćanja socijalnog mira izdašnim transferima iz proračuna stajao je Hrvatsku od 2003. do danas gotovo 50 milijardi kuna kamata. Bit će još i gore! Lani smo za kamate dali oko 7 milijardi kuna, a samo u sedam mjeseci 2012. dogurali smo do pet milijardi kamata. Posljedica je to histeričnog rasta javnog duga u kriznim godinama koji nova Vlada zasad ne uspijeva zaustaviti...
>> Kretanje izdataka za kamate u proračunu
Dug brodogradilišta
Javni dug je u lipnju skočio na 172,1 milijardu kuna, što znači da je u mandatu vlade Zorana Milanovića dug konsolidirane države porastao za 18 milijardi. Državnih jamstava prema Ministarstvu financija ima još 39 milijardi. Smanjena su za 8,7 milijardi u usporedbi s listopadom 2011., kad su bila najveća. Manja jamstva i veći dug usko su povezani jer je država kredite brodogradilišta preuzela na sebe. Čekaju nas zato teške godine istodobnog smanjenja državne potrošnje, plaćanja starih dugova, a prema prognozama analitičara i poduzetnika, bez gospodarskog rasta.
Prema šturim podacima iz Smjernica ekonomske i fiskalne politike, do 2015. za kamate, obveznice i zajmove moramo dati 76,38 milijardi kuna. U tom istom razdoblju planirana su nova zaduženja od 116 milijardi kuna. Gotovo nevjerojatno zvuči da Hrvatska u četiri godine može isplatiti 10 milijardi eura, ali to su naše obveze. Ova godina nije bila zahtjevna kao što će to biti 2013., kada na naplatu stiže 19,5 milijardi kuna. Projekcije koje je izradio ministar financija Slavko Linić temelje se na rastu od 1,5 posto i očekivanim prihodima od 112,8 milijardi kuna, što znači da će morati skupiti četiri milijarde kuna više nego ove godine.
Vrtoglav rast
Teško je pratiti otplatu javnog duga jer Hrvatska nema javno objavljenu strategiju upravljanja javnim dugom. Iz zastarjelog dokumenta u kojem se evidentiraju zaduženja do 30. rujna 2010. godine vidi se da za kamate na strani dug država plaća 209 milijuna eura. Otada smo dva puta prodavali obveznicu na inozemnom tržištu, oba puta tešku oko milijardu eura uz kamatu od oko 6,3 posto. I prinose na istoj razini. Vjerovnicima dakle za svaku od njih godišnje plaćamo oko 450 milijuna kuna. Tu su i dvije milijarde kuna kamata za domaći dug svake godine, koji se stalno povećava. Godinu po godinu porezni obveznici su kroz proračun od 2003. do kraja srpnja 2012. za kamate su dali gotovo 50 milijardi kuna.
Podaci Ministarstva pokazuju da se Linić ove godine koncentrirao na obveznice, a kredite izbjegava. Država je otplatila tek jednu obveznicu i dug je na domaćem tržištu narastao za 6,86 milijardi kuna. Kredite država nije dizala, nego je samo otplaćivala, pa se razdužila za 3,3 milijarde kuna. Različita statistika Ali statistika Hrvatske narodne banke ne bilježi isti trend. Prema njihovoj računici, dug se nije smanjio za tri milijarde već za isti iznos povećao. Ponovno su odgovorni krediti brodogradilištima, koji se sada računaju kao državni krediti. Ne podudaraju se ni izračuni jamstava. Dok Ministarstvo računa 39 milijardi, HNB ih je nabrojila 56,5 milijardi. Razlika od 17,5 milijardi kuna nastala je zbog jamstava HBOR-a.
>>Krugman: Hrvatske ne treba žuriti s uvođenjem eura
Postovani! Linićeva najteža bitka: Do 2015. na naplatu stiže 76 milijardi kuna * Ma ako je sposobni Linic (sa vizijom)2002. mogao prodati dio INE da napuni proracun, danas moze i ostatak INE prodati (opet za SITNIS) da pokrije tekuce troskove,roskove, a sto ce biti sutra, nije njegova briga, nego briga nase djece. Stvarno imamo sposobnu VLADU;-))))))) S njima mozemo samo ici u bolju proslost;-)))))) Lijep pozdrav!