Linićev stav da Hrvatska “još” ne treba ulaziti u aranžman s MMF-om sve dok se može samostalno zaduživati na tržištu naišao je na brz odgovor. Bivši guverner središnje banke i glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb drugi je put u tri dana ponovio da okolnosti idu u prilog aranžmanu jer bi nam MMF osigurao povoljnije uvjete zaduživanja, no zanimljivije od onog što ekonomisti javno govore interni su razgovori u Vladi.
Impuls za reforme
Krajem idućeg tjedna u Zagreb će doputovati izaslanstvo MMF-a za Hrvatsku da bi provelo redovite polugodišnje konzultacije, a fronta onih koji navijaju da se taj posjet iskoristi i za razgovore o aranžmanu sve je veća. Osim komercijalnih bankara, koji ne žele da podmirenje svih obveze države u 2014. godini padne na njih, tom se stavu sve ozbiljnije priklanja i koalicijski partner HNS. Njegov tadašnji prvak Radimir Čačić i za vrijeme izborne kampanje bio je otvoreniji od SDP-a za angažman s MMF-om, a nije mu se protivio ni Linić. Kako doznajemo, MMF više ne bi odbijali ni u središnjoj banci jer bi omogućio stabilniji priljev kapitala, a k tome bio dodatni impuls za strukturne reforme o kojima stalno pričaju.
– Reći da Hrvatska ne treba MMF sve dok se može sama zaduživati isto je kao da netko kaže da ne treba liječiti bolest prije nego što se srušite u krevet i više ne možete hodati – ističe ekonomski analitičar Velimir Šonje, uvjeren da nitko odgovoran ne može špekulirati o mogućnostima zaduženja u 2014. jer će to prije svega ovisiti o stanju na svjetskom financijskom tržištu.
– Ako stanje bude mirno, Hrvatska će se moći financirati, premda uz visoke kamatne stope. No i na znak najmanjeg poremećaja, koji nitko ne može prognozirati, nitko sada ne zna kada se može dogoditi, tržišta će se za nas zatvoriti ili će tražiti iznimno visoke prinose. Dakle, poanta je da smo mi ranjiviji nego ikad u zadnjih 20 godina, nismo spremni za neke buduće krize, više nemamo unutarnje amortizere i prepušteni smo hirovima tržišta. Tko god misli da se ta situacija može riješiti povećanjem poreza, pili granu na kojoj sjedi – uvjeren je Šonje.
Linićeva taktika čekanja “do zadnjeg trenutka, pogotovo sad kad je zemlja u Europskoj uniji”, vjerojatno je više stvar političke pragmatike nego uvjerenja ministra financija da zemlji ne treba jeftiniji novac.
– Hrvatska će se još u siječnju moći samostalno zadužiti, ali uz kamatne stope koje će kasnije teško servisirati. Aranžman bi osigurao do tri puta niže kamatne stope od onih koje plaćamo i koje ćemo tek plaćati na tržištu – ističe analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević, koji također tvrdi da je MMF potreban da bismo restrukturirali dugove i smanjili pritisak koji dolazi od kamatnih stopa.
Godine užasa
Stanje na tržištima razlikuje se od 2009., kada nije bilo kapitala. Danas novca ima, ali za nas je skup. Uključe li se obveze HBOR-a i HAC-a, zemlja godišnje plaća 13 milijardi kuna kamata, što je 4% BDP-a.
– Politika postupne prilagodbe fiskalnog deficita i nastavka po starom opredjeljenje je za lagano umiranje, kao da čovjeka pustite da mu krv odlazi kap po kap. Stanovništvo Hrvatske će starjeti, mladi će se iseliti, rasprodavat ćemo imovinu. To je beskrajna varijanta užasa – kaže Lovrinčević.
>> Rezat će plaće i dići PDV zbog 80 milijardi kuna novog deficita
