Jučerašnji, jedan u nizu teških dana ovoga ljeta, s padom tlaka zraka i visokom vlagom, mnogima je uzrokovao tešku glavobolju. Da nije riječ samo o sporadičnim pritužbama na glavobolju, potvrdio nam je i dr. Milko Matijanec, voditelj smjene u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć u Zagrebu.
- Iako je, rekao nam je, što se broja intervencija na terenu i dolazaka pacijenata u ambulantu Hitne pomoći, jučer bio uobičajen dan, primijetili smo da su ljudi više nego inače dolazili po lijek za glavobolju. Mnogi, naime, i zbog mučnine u želucu izbjegavaju popiti nešto protiv bolova, pa k nama dođu na injekciju.
Promjena vremena, pad tlaka i viska vlaga u zraku u mnogih je uzrok psihosomatskih tegoba, primjerice, pada krvnoga tlaka ili lupanja srca. Čovjek se jednostavno fizički loše osjeća. Iako, naravno, takvo stanje može ponekad biti uzbunjujuće, najčešće nije riječ o životnoj ugroženosti. U ovakvu stanju, objašanjava dr. Matijanec, najbolje bi bilo leći, opustiti se i odmoriti. Jer stres na poslu i obveze koje pritišću dodatno će pojačati simptome lošeg fizičkog stanja. No, nažalost, rijetki zaposlenici naći za to vremena.
Pacijenti Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju jučer su se najviše žalili na glavobolju i lupanje u prsima. Vrućina i visoka vlaga, što zovemo sparinom, i za zdrave i za bolesne najgora je kombinacija.
- Najvažnije je upoznati sebe i prilagoditi se vremenu - poručuje dr. Mirjana Gostović Jambrek, ravnateljica Srčanog centra u Zagrebu.
To prije svega znači, objašnjava, da bi svatko morao znati kakav mu je zdravstveni status s krvnim tlakom. Na promjene vremena najlošije reagiraju mala djeca, trudnice, srčani i kronični bolesnici te oni s visokim tlakom. Pad temperature pridnosi olakšavanju stanja, no vrućine, posebno u kombinaciji s visokom vlagom u zraku, izazivaju fiziološke promjene. Dolazi do širenja krvnih žila, naglog pada tlaka, lupanja u prsima, a u težim slučajevima do nesvjestice, osobito u starijih ljudi s kroničnim bolestima u kojih su oštećeni prirodni mehanizmi prilagodbe organizma.
Glavna preporuka dr. Mirjane Jambrek Gostović tlakašima je da u konzultaciji s liječnicima prilagode dozu lijeka. Zatim, vremenskim uvjetima valja prilagoditi odjeću, obroci bi morali biti lagani i temeljiti se na povrću i voću koje ima u sebi puno tekućine.
Uvijek i za sve vrijedi - piti tekućinu. Izbjegavati alkohol i slatke sokove, a uzimati mineralnu i običnu vodu. Niskotlakaši bi morali uzimati i malo više soli no obično, a nakon jutarnje kavice organizam zahtijeva i čašu vode.
- Oni koji ovaj vikend kreću na put prema moru ili nekom drugom odredištu, a pretpostavlja višesatnu vožnju i red u koloni na cestama, pri ruci moraju imati dovoljno vode. Bilo bi dobro da u automobil ne sjednu puna želuca, a oni koji se pripremaju na dulje putovanje, a nisu u najboljoj snazi, trebali bi planirati i više stanki do željena cilja.
D. Glavina
