Ako ste mislili da je kinima odavno došao kraj, čini se da u najmanju ruku niste bili u pravu. Sasvim je točno da danas čak i za ne toliko velik novac možete sebi nabaviti ono što smo prije nekih petnaestak godina zvali “kućno kino”.
Druga je stvar dostupnost, servisi poput Netflixa čine i najtraženije filmske naslove dostupnima u svega nekoliko klikova. K tome, znatno je smanjeno vrijeme između prikazivanja filma u kinima i njegova pojavljivanja na mediju pogodnom za kućno prikazivanje.
Kućno kino jedan je sasvim pristojan sklop, no zamjenjuje li on doista ugođaj koji pruža odlazak u kino? Čini se da popriličan broj filmskih fanova širom svijeta misli da nije riječ o istom osjećaju.
Prošle su godine, prema evidenciji analitičke kuće IHS, kina širom svijeta zaradila rekordnih 34 milijarde eura, od toga 11 milijardi dolara samo na tlu Sjedinjenih Država što je iznos bez presedana.
Prema istom izvještaju, povećanje je prihoda u britanskim kinima 17,3 posto, gdje je za devet posto veći bio broj prodanih ulaznica, na kraju je on iznosio 172 milijuna, što se umnogome pripisuje posljednjem nastavku “Ratova zvijezda – Sila se budi”, filmu koji je na britanskom otočju zaradio više nego itko drugi u povijesti. A složit ćemo se da britanska kinematografija nije nešto što se da zanemariti.
Postoji vrlo konkretan odgovor zašto se ljudi u svijetu vraćaju kinima, a to je tehnologija. Proizvođači su se televizora nadali da će 3D tehnologija nastaviti onaj rast koji im je omogućila dobra prihvaćenost LCD ekrana. Nije se dogodilo. Nečemu sličnome nadala su se i kina. Do neke mjere tehnologija gledanja filma kao da ste u njemu opravdala je očekivanja, no ne toliko da bi operateri mogli odahnuti. Računalo se na to kako je u piratiziranim kopijama filmova nemoguće ili barem jako teško pokrasti i 3D tehnologiju koja s filmom ide.
Dosta je čudan put imao taj format. Od 2010. pa do prošle godine filmovi emitirani u 3D tehnologiji bilježili su pad prihoda u kinima. Da ne podvlačimo ovdje kako nitko nikada nije ponovio uspjeh “Avatara”. Nekoliko je razloga zašto je tome tako koje analitičari navode.
Smatralo se da kinematografski lanci i filmski studiji mogu novim formatom doći do lakog novca. U američkim kinematografima, odakle dolazi ponajviše novca od prikazivanja, ulaznice za film prikazan u 3D-u skuplje su za oko 20 posto u odnosu na one za isti film koji bi se prikazao u standardnoj 2D tehnologiji.
Plasman je bio agresivan toliko da se čak i smanjivala raspoloživost filmova u 2D formatu kako bi se publika lakše odlučivala na gledanje u 3D tehnologiji. Iz brojnih analiza o tome zašto 3D na kraju nije dao onoliko koliko se očekivalo, ali će i dalje ostati prisutan u kinima, može se izvesti zaključak da on za novo iskustvo jednostavno nije bio dovoljan.
Navode se i oni stari pragmatični razlozi prema kojima otprilike deset posto gledateljstva anatomski problemi sprečavaju u uživanju svih pogodnosti koje 3D nudi. Bez obzira na sav napredak, još je potrebno nositi naočale potrebne za gledanje 3D-a.
Kada se o produkciji radi, nekako se čini da je publika očekivala stvari koje će “letjeti” iz ekrana, a ne simulaciju uranjanja u scenografiju filma. K tome, kod filmova poput “Avatara” napravljenom prije svega za gledanje u 3D-u, iskustvo je bitno drukčije od u postprodukciji dodanih 3D efekata.
- Jedan od razloga svojedobnog pada jest i to da su producenti tržištu ponudili neke filmove u 3D-u neatraktivne za taj format, a ponekad se radilo tek o konverziji već snimljenih 2D filmova u 3D. Bitno je imati i dovoljno kvalitetne projektore za 3D, jer je za kvalitetu 3D projekcije ključna količina svjetla koju projektor može projicirati, kažu u našem vodećem kinoprikazivaču Blitz CineStaru. Ipak, prošle su se godine stvari promijenile i za 3D.
U ovom globalnom povratku u kina profitira i 3D od kojeg su prihodi narasli za deset posto, na 7,8 milijardi, prije svega zbog Kine, ali ipak i zbog Amerike u kojoj je zabilježen prvi godišnji rast prihoda u 3D-u nakon tri godine. Samo, treba znati da je 2015. bila godina bez presedana, s pet filmova koji su na blagajnama zaradili više od milijarde dolara, a koji su i u početku zamišljeni za gledanje u trodimenzionalnom formatu. Teško je tako nešto očekivati ove godine.
Ali, gotovo pa paradoksalno, kina sada oživljavaju upravo na uranjanju u film. To novo iskustvo zove se 4D kino. Kao što to mnogi od vas vjerojatno znaju, nije riječ o nekom poboljšanom 3D-u, već o sasvim novom iskustvu gledanja koje “igra” na sva naša čula. Pojam “uronjenost” postaje stvaran jer ti efekti uključuju sjedala koja se miču, mirise, sve ono što može zavarati mozak i uvjeriti ga da se doista nalazite u filmu.
Riječ je o tehnologiji koja se praktično ni na koji način ne može simulirati kod kuće pa je jedini način da sve to doživite odlazak u kino. Za sada stvar funkcionira. Dvije su kompanije svjetski lideri u kinematografiji 21. stoljeća, kanadska kompanija D-Box i korejska CJ4DX.
Tehnologija kanadske tvrtke zasniva se na pomicanju sjedala sinkroniziranim sa zvukovima i prizorima iz filma čime se dobiva nova dimenzija pričanja priče na filmu. Jedan je od filmova kodiranih ovom tehnologijom i “Hod” koji govori o Francuzu koji se 1974. godine šetao po žici između onda još “živih” newyorških Twin Towersa. Kompanija tvrdi da je ta tehnologija dopustila publici da osjeti naprezanje čeličnog kabla po kojem je hodao Philippe Petit.
Južnokorejski 4DX ide i dalje. Ovdje ćete pri gledanju filma osjetiti i udare vjetra, vode, mirise čak i maglu i mjehuriće koji će ispuniti dvoranu. Ovu tehnologiju navodno koristi nekih tisuću ekrana u svijetu, no taj broj raste. Do kraja godine Korejci očekuju da će biti u tisuću svjetskih kina.
– Za 4DX tehnologiju postoji izrazito velik interes posjetitelja i može se reći da je taj interes u kontinuiranom rastu, u najvećoj mjeri zbog porasta zadovoljstva gledatelja. 4DX tehnologija omogućava autentično i involvirajuće iskustvo gledanja filma u kinu jer gledatelji u filmu uživaju kroz četiri dimenzije zahvaljujući najsuvremenijoj tehnologiji na tržištu.
Trenutačno samo jedna dvorana u Hrvatskoj raspolaže s 4DX tehnologijom, riječ je o CineStaru Arena Imax, a 4DX dvorana ima kapacitet od 116 sjedala. Nedavno je u Novom Sadu otvorena i druga CineStarova 4XD dvorana, gdje je interes posjetitelja od samog početka očekivano velik.
Trenutno CineStarove kino dvorane imaju osam okolišnih efekata, a uskoro će se uvesti i deveti efekt, kišna oluja. – kažu u Blitz CineStaru koji već unatrag nekoliko godina raspolaže ovom novom tehnologijom koja je kina vratila u život. I jedna i druga tehnologija traže ulaganje. Nekoliko redova sjedala opremljenih D-Box tehnologijom stoje nekih 90.000 eura, no istodobno to omogućuje kinooperaterima da naplaćuju i znatno skuplje ulaznice.
– Vrijednost investicije u 4DX dvoranu kreće se oko šest milijuna kuna, ali ta vrijednost može varirati, ovisno o kapacitetu same dvorane i infrastrukturnim zahvatima – odgovaraju u Blitz CineStaru na pitanje o tome koliko stoji jedna 4DX dvorana.
Nekako je i logično da je 4DX iznimno popularan u Kini, jedan je od njegovih partnera tamo Wanda Group koji je tek nedavno kupio najvećeg europskog kinooperatera Odeon, i to za nešto više od milijarde eura. Ionako je Wanda bio najveći svjetski operater, a sada ima još 242 Odeonove lokacije i 2236 ekrana. U nekoliko analiza ovog povratka kinematografa ističe se da je preduvjet za to ipak bio prelazak s celuloidne vrpce na digitalne formate.
Neki analitičari idu toliko daleko da tvrde kako je to najveći pomak od pridruživanja zvuka pokretnoj slici. Kina sada mogu lakše i brže mijenjati dnevni repertoar, ali im omogućava i prikazivanje puno šireg sadržaja koji nužno ne mora uključivati samo filmove. Nešto što bi moglo udahnuti finalnu zraku života i u 3D, ali i u kino općenito laserski je projektor, što je pogotovo značajno s obzirom na to da rastu i dijagonale ekrana u kinima.
– CineStar svojim posjetiteljima želi pružiti najbolje od kinoiskustva, stoga pratimo i postavljamo trendove uz primjenu najsuvremenijih tehnologija. Tako je nedavno u 4DX dvoranu u CineStaru Arena Imax postavljen najsuvremeniji laserski projektor Barco DP2K-20CLP. Barco DP2K-20CLP najnoviji je iskorak u laserskoj tehnologiji projektora jer ne koristi klasičnu lampu, nego laser-fosfor modul kojim se slika prikazuje u 2K rezoluciji.
Projicirana slika ima izvanrednu konzistenciju svjetline, više od 80 posto, te izraženiji kontrast (2200:1). Također, projektor je energetski učinkovitiji od svojih prethodnika zahvaljujući posebnom sustavu hlađenja – kažu u Blitz Cinestaru. Uskoro će se u nizozemskoj Bredi otvoriti prvo europsko kino u cijelosti opremljeno laserskim projektorima. U Dubaiju se otvara kino s čak 22 projektora marke Barco. Svejedno, sve to ne znači puno ako se i u najmodernijem kinu prikazuje loš film. Jasno je da se ovom najmodernijom tehnologijom prije svega nastoje prikazati blockbusteri.
– Broj gledatelja u 4DX dvorani povezan je s atraktivnošću filmskog naslova. Što je film atraktivniji u pogledu vizualnog doživljaja i specijalnih efekata, to je i broj posjetitelja uobičajeno veći. To su filmovi koje se u pravilu dugo i s nestrpljenjem iščekuje, poput “Hobita”, “Ratova zvijezda”, “Brzih i žestokih” i slično. Gledatelji od takvih filmova uglavnom očekuju posebno filmsko iskustvo, doživljaj koji će pamtiti, a 4DX tehnologija to im svakako omogućava.
“Hobit: Smaugova pustoš” u 3D-u najgledaniji je film sa 11.797 posjetitelja, što je izvrstan rezultat jer je zabilježen u samo jednoj 4DX dvorani sa 116 sjedala – objašnjavaju u našem najvećem kinooperateru. Prvo je iskustvo ovog autora s 4DX-om odličan ratni film “Fury” pa može potvrditi da je doista riječ o jednom sasvim novom vidu zabave.
Činjenica je da i prihodi od 3D formata jako ovise o blockbusterima. U Americi je prošle godine 75 posto prihoda otpadalo na najveće naslove. Ostaje, međutim, za vidjeti hoće li globalna digitalizacija kinematografa uspjeti nadići prošlogodišnji globalni prihod s blagajni koji je iznosio još nevjerojatnih 37,7 milijardi dolara.
>> Nagrade hrvatskim filmovima Turizam! i Nešto o životu
