Predstavljajući saborskom Odboru za ljudska prava Izvješće o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavama u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila je da Vlada nije propisala kriterije za distribuciju humanitarne pomoći. Podsjetila je da je u katastrofi uzrokovanoj poplavama bilo ugroženo 34.500 ljudi, preko 300 kilometara cesta i popratne infrastrukture, dok su u Rajevu Selu u vodnom valu smrtno stradale dvije osobe.
- Za distribuciju je odgovorna Vlada koja bi trebala propisati jasne kriterije kako ne bi došlo do zlouporaba. Pri tome treba voditi računa kako bi pomoć bila jednako dostupna svima – kazala je Vidović. Upozorila je i da nije napravljena sveobuhvatna evidencija o stradalnicima s poplavljenih područja i njihovim potrebama, što bi, tvrdi Vidović, smanjilo mogućnost zlouporaba. Prigovorila je pravobraniteljica i na organizirani smještaj u kontejnerskom naselju, koji, naglašava nije bio primjereno planiran, posebice kada je riječ o obiteljima s djecom, bolesnima, starim i nemoćnima, a pravobraniteljica za za djecu Ivana Milas Klarić dodala je da se u kontejnerskim naseljima još uvijek nalazi veliki broj djece, pa i onih dojenačke dobi.
Pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Mihaela Matokanović Džimbeg odgovorila im je da je tim građanima ponuđeno da biraju između ustanova socijalne skrbi, samačkog hostela u Vukovaru ili kontejnerskog naselja, ali i naglasila da oni nikoga nisu mogli prisiliti da ode na određenu lokaciju.
Načelnik općine Gunja Hrvoje Lucić smeta "bahato i bezobrazno ponašanje nadzornih organa".
- Samo nam viču da smo lokalni šerifi – kritizirao je Lucić koji je upozorio i da je bilo nepravdi prilikom podjele Caritasove pomoći.
- Pomoć se dijelila uglavnom katolicima koji svete kuće. Ja sam katolik, no to je nepravda i ne znam tko ju je dopustio – zamjerio je Lucić, a s njime se složio i zastupnik bošnjačke manjine Nedžad Hodžić koji je čuo za sumnje u netransparentnost podjele frižidera i sličnog.
Ove kritike odbacila je Suzana Borko iz Caritasa uz obrazloženje da ta institucija nikada ne gleda je li osoba kojoj pomažu praktični katolik. No i ona je ukazala na problem sa suradnjom s državnim institucijama te rekla da su se prvi puta prilikom poplava susreli "s posvemašnjom blokadom i nesuradnjom s predstavnicima državnih tijela".
>> Nakon kuća, kreće i obnova gospodarskih objekata na poplavljenim područjima Slavonije
Jadan naš puk kraj tako neaktivne pravobraniteljice, ova gospođa kao da tek povremeno sleti na zemlju hrvatsku.