Agencija Fitch Ratings potvrdila je rejting Hrvatske BBB-, uz stabilne izglede, u petak kasno navečer po srednjoeuropskom vremenu. U toj agenciji ističu da bi pritisak na državne financije zbog pandemije koronavirusa trebao neutralizirati oporavak gospodarstva, i to prvenstveno kroz turizam i potporu Europske unije. Hrvatski BDP, prema procjenama Europske komisije, među najbrže je rastućima u EU, a ograničavaju ga visok javni dug i razdoblja slaboga gospodarskog rasta, dijelom i zbog sporog usvajanja strukturnih reformi.
– Stabilna prognoza iskazuje velike kratkoročne rizike povezane s pandemijom, ali i snažnije srednjoročne izglede za gospodarski rast povezane sa značajnom podrškom iz fondova EU te pretpostavku o fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju duga s obzirom na kriterije ulaska u eurozonu – naveli su u Fitchu.
Ta je agencija podigla procjenu gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini s 3,8 posto na 5,5 posto. Prognoza joj se temelji na poboljšanim izgledima za turizam, koji bi se ove godine, navode u Fitchu, trebao oporaviti i dosegnuti dvije trećine pretpandemijske razine, pod pretpostavkom stišavanja zdravstvene krize u Europi.
U rejtinškoj agenciji ipak upozoravaju da se još ne može isključiti mogućnost ponovnog uvođenja ograničenja putovanja zbog još neizvjesnog razvoja pandemije, uključujući širenje novih sojeva virusa. Prema procjenama Fitcha, sljedeće bi godine hrvatsko gospodarstvo trebalo još više rasti, 6,1 posto, dok bi u razdoblju od 2023. do 2025. taj rast iznosio prosječno četiri posto godišnje.
Glavni pokretač rasta, smatraju u Fitchu, trebala bi biti ulaganja potaknuta sa 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći iz Europskog fonda za oporavak i otpornost. Tu je još milijarda eura iz Europskog fonda za solidarnost za obnovu od potresa te 12,6 milijardi eura iz dugoročnog proračuna EU.
Nestašica radne snage
Prema procjenama Fitcha, hrvatsko gospodarstvo trebalo bi dosegnuti pretpandemijsku razinu početkom 2022., čime bi se ograničili rizici na tržištu rada i stečajevi poduzeća. No upozoravaju da bi zamah ulaganja mogla odgoditi nestašica radne snage u pojedinim sektorima, poput građevinskog, ali i potreba usvajanja brojnih reformi u kratkom roku, kako bi se osigurala sredstva iz europskog fonda.
Agencija je povisila procjenu proračunskog deficita u ovoj godini s 3,5 na četiri posto. U 2022. trebao bi pasti na tri posto, što je za 0,8 postotnih bodova više no što su prognozirali lani u prosincu. Oporavak bi ipak u pojedinim segmentima mogao postati upitan bude li turizam razočarao.
Prema Fitchu, javni dug trebao bi se smanjiti s lanjskih 88,7 posto u udjelu BDP-a na 82,7 posto u ovoj godini. U Fitchu navode da Vlada RH želi usvojiti euro u prvoj polovini 2023. te upozoravaju da je najveći izazov pri tome ispunjavanje kriterija konvergentnosti, budući da bi strategija smanjenja deficita i duga mogla kratkoročno naići na probleme ako se makroekonomski uvjeti ne budu poboljšavali kao što se očekuje.
Agencija i dalje procjenjuje da bi Hrvatska trebala ući u eurozonu 2024. U Fitchu su naveli i da bi mogli povisiti rejting Hrvatske ako kratkoročni makroekonomski rizici splasnu i ako ispunjavanje kriterija i ulazak u eurozonu budu tekli u skladu s planom.
– Povoljno bi utjecalo i stabilno smanjivanje javnog duga i proračunskog deficita kroz proračunsku konsolidaciju. Negativno bi pak na rejting utjecao neuspjeh u nastojanjima da se smanji javni dug u srednjoročnoj perspektivi – kažu u Fitchu i dodaju da bi rejting mogao biti smanjen i u slučaju pogoršanja makroekonomskih izgleda, primjerice zbog zastoja u oporavku turizma.
Premijer Andrej Plenković jučer je komentirao Fitchovu potvrdu hrvatskog rejtinga rekavši, između ostalog, da to znači jeftinije zaduživanje države, banaka i gospodarskih subjekata, ali i jeftinije kredite za građane.
– Poslali su poruku da je Hrvatska sačuvala političku stabilnost. Upravo očuvavši tu stabilnost javnih financija osigurali smo sredstva za zdravstvo, plaće, mirovine, investirali smo deset i pol milijardi kuna u programe očuvanja radnih mjesta – nabrajao je premijer uspjehe svoje Vlade.
Kazao je i da je Hrvatska napravila sjajne temelje od 2016. do 2019. te da u reputacijskom smislu imamo vrlo stabilnu poziciju.
– Sada cijepljenjem stvaramo uvjete za odličnu turističku sezonu. Stvorili smo preduvjete za rast. Hrvatska je na dobrom putu, ohrabruje da oni koji imaju nepristran sud imaju upravo ovakve ohrabrujuće procjene – poručio je Plenković.
Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže da je ovakva ocjena hrvatskog rejtinga bila očekivana jer s jedne strane na tržištima kapitala ima obilje kapitala, a s druge strane imamo poboljšanje epidemiološke situacije u Europi i Sjevernoj Americi. Stoga je većina zemalja zadržala isti kreditni status, a u tom kontekstu je i Hrvatska u toj skupini.
Lovrinčević napominje da je za Hrvatsku značajno zbog uvođenja eura da se ne dogodi proklizavanje u neinvesticijski rejting. Što se tiče primjedaba koje su za i protiv mogućih poboljšanja ili pogoršanja, one su nam, kaže naš sugovornik, manje više svima poznate te ovise o daljnjem razvoju epidemiološke slike.
Lovrinčević napominje da se i dalje ustrajava na tome da se javne financije ne bi smjele dalje pogoršavati i da su to su primjedbe koje su navedene kao opasnosti za rejting.
Novi sojevi prijetnja
– U drugom dijelu ove godine trebao bi nam pristići dio transfera, akontacijskih rata koje će pripomoći da se gospodarske aktivnosti ubrzaju, a jedan dio izdataka pokrije. Treba izdržati do četvrtog tromjesečja i onda će se stvari s europskim novcem početi poboljšavati – smatra Lovrinčević.
Ističe i da sve projekcije polaze od toga da će EU do 1. srpnja ili kraja lipnja cijepiti 50 posto stanovništva i zbog toga se pretpostavlja da bi to trebalo omogućiti sasvim drukčiju jesen u odnosu na prošlu godinu, i to tako da će postojati ograničenja, ali će ona biti znatno manja nego lani. A jesu li te pretpostavke točne pokazat će se početkom jeseni ovisno o novim sojevima.
Najveća je nepoznanica, ističe naš sugovornik, indijski soj koji se pojavio u dijelovima Velike Britanije. Ako se stvari s tim sojem budu razvijale kao s južnoafričkim i brazilskim sojevima, na koje cjepiva djeluju, onda će se situacija na jesen dobro razvijati, a ne bude li tako, onda bi se stvari mogle dodatno zakomplicirati, upozorava naš sugovornik.
Pogledajte što Hrvati najčešće zaboravljaju u Uberu
