Dok u sabornici traje rasprava o prijedlogu Zakona o Državnom uredu za reviziju, predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović je s konferencije za medije pozvao Vladu da spomenuti zakon povuče jer je štetan i sramotan.
Ključnu kritiku iznosi na račun odredbe prema kojoj Državna revizija u Hrvatskoj narodnoj banci može revidirati samo ono što je već revidirala komercijalna vanjska revizija, što, drži Lovrinović, HNB stavlja u povlašteni položaj u odnosu na druge subjekte revizije.
- Prostor za djelovanje Državne revizije u HNB-u je bitno smanjen i sužen i potpuno je nejasno što bi ona tamo radila kada se kaže da ona ne može analizirati i revidirati ono što je već napravila komercijalna revizija. Državna revizija trebala bi analizirati financijske izvještaje i materijalno-financijsko poslovanje, organizaciju rada, zakonitost radnih odnosa, javnu nabavu, upravljanje pokretninama i nekretninama, investicijama i plaćama, a ne treba se i ne smije miješati u vođenje monetarne politike.
Svaka središnja banka, pa tako i HNB mora biti neovisna u ostvarivanju ključnog cilja monetarne politike, a to je stabilnost cijena. Ovim se prijedlogom zakona HNB stavlja u privilegirani položaj u odnosu na ostale subjekte revizije. Ako Državna revizija radi profesionalno i standardizirano u svim drugim institucijama, zašto se pravi poseban okvir za reviziju HNB-a, i to u krajnje suženom obimu koji je potpuno nejasan – zanima Lovrinovića.
Otvaranje ovakve mogućnosti revizije HNB-a Lovrinović vidi tek kao iluziju slanja Revizije u HNB koji dio oporbe već godinama traži, pa sve naziva igrokazom i farsom kojima se građanima žele zamazati oči.
Za razliku od svih drugih institucija podložnih Državnoj reviziji, jedino HNB se ne mora, nego samo može očitovati ako dobije prigovor revizije, čime se, vjeruje Lovrinović, degradira Državna revizija.
- Prema istraživanju Ekonomskog instituta iz Zagreba prije dvije godine HNB je u Europi proglašena najnetransparentnijom središnjom bankom dok s druge strane, ima najveći stupanj autonomije, a bez adekvatnog nadzora. U 2017. godini HNB je ostvarila gubitak u poslovanju od dvije milijarde kuna, u prvom polugodištu 2018. gubitak od 1,8 milijardi kuna, a vjerojatno je isti gubitak u drugom polugodištu, dok se udio HNB-a u vanjskom dugu Hrvatske popeo na oko dvije milijarde eura, što je posebno apsurdno ako znamo da HNB raspolaže s oko 17 milijardi kuna deviznih rezervi – zaključio je Ivan Lovrinović.
Press konferencija Ivana Lovrinovića
