Ratni zločin

Macelj - gora zločina!

Macelj
Foto: Matija Topolovec/PIXSELL
1/5
16.05.2012.
u 10:04

Iz 23 jame u Macelju izvađeni su ostaci 1163 osobe, čije su kosti sahranjene u grobnici kod crkve

 

U Maceljskoj šumi u svibnju i lipnju 1945. godine život je završio za veliki broj vojnika, svećenika i civila koji su pomislili kako je službeno  završio najstrašniji rat u povijesti, da su prestali dani najgoreg užasa i kako im slijedi povratak domovima. 
Preživjeli svjedok
Maceljska šuma i danas je mjesto kamo se dolaze pokloniti članovi obitelji i prijatelji onih čije kosti su još uvijek zatrpane u jamama. Na križnom putu iz Blaiburga, ipak je bilo preživjelih, kako s jedne tako i druge strane, pa ono o čemu se godinama u javnosti šutjelo stvaranjem države Hrvatske, dobilo je na značaju. No, pravda je tek dijelomom zadovoljena. Državna komisija Hrvatskog sabora počela je 1992. s iskapanjem. Ukupno je istraženo 23 jame gdje su pronađeni ostaci 1.163 osoba. Oko 130 jama još uvijek je neistraženo. Preživjeli sudionik, komunističkog genocida u Maclju, Stjepan Brajdić, te bivši župnik u Đurmancu Drago Brglez pokrenuli su inicijativu kako bi se kosti dostojno sahranile. U podnožju šume izgrađena je crkva te su u zajedničku kosturnicu sahranjeni ostaci žrtava. Osnovana je i Udruga “Macelj 1945.” čiji je predsjednik Brajdić, tiskane su knjige i DVD sa svjedočanstvima iz te, kako je zovu, Gore zločina. Milan Pavić i Zdravko Pernjek, članovi Udruge, poveli su nas uređenim šumskim putem do Ilovca na vrhu šume gdje je nedaleko jama s ubijenim ljudima postavljen samo spomen križ. 
- Sve jame su  1992. članovi Komisije označili, no, oznake su nestale, jame su zarasle u travu, jama kod Lepe bukve puna je vode, ograda oko nje potrgana. Mi iz Udruge uređujemo okoliš koliko možemo, jer ima ljudi iz cijele Hrvatske i svijeta koji dolaze u Macelj i žele doći do samog mjesta stradavanja, jer tu su negdje i kosti njihovih najmilijih. Tako ćemo i sada urediti okoliš, jer u lipnju se ovdje služi misa zadušnica - govori nam Pavić. 
Spomen soba
Udruga je zahvalna Mjesnom odboru Macelj koji je dao stroj, cijevi te materijal kako bi se probio put, odnosno trasa po kojoj je tisuće ljudi vođeno u smrt. Ruke su im bile vezane žicom, a osim strijeljanjem, usmrćivalo ih se i na druge  načine. Vidjevši da im nema spasa, ljudi su bacali razne predmete, krunice, križiće, prstene... Sve to pohranit će se u spomen sobu u crkvi.

 

U Maceljskoj šumi u svibnju i lipnju 1945. godine život je završio za veliki broj vojnika, svećenika i civila koji su pomislili kako je službeno završio najstrašniji rat u povijesti, da su prestali dani najgoreg užasa i kako im slijedi povratak domovima.

 Preživjeli svjedok

Maceljska šuma i danas je mjesto kamo se dolaze pokloniti članovi obitelji i prijatelji onih čije su kosti još uvijek zatrpane u jamama. Na križnom putu iz Bleiburga ipak je bilo preživjelih, kako s jedne tako i druge strane, pa ono o čemu se godinama u javnosti šutjelo stvaranjem države Hrvatske, dobilo je na značaju. No, pravda je tek dijelom zadovoljena. Državna komisija Hrvatskog sabora počela je 1992. s iskapanjem. Ukupno su istražene 23 jame, u kojima su pronađeni ostaci 1.163 osobe. Oko 130 jama još uvijek je neistraženo. Preživjeli sudionik komunističkog genocida u Macelju Stjepan Brajdić te bivši župnik u Đurmancu Drago Brglez pokrenuli su inicijativu kako bi se kosti dostojno sahranile. U podnožju šume izgrađena je crkva te su u zajedničku kosturnicu sahranjeni ostaci žrtava. Osnovana je i Udruga “Macelj 1945.”, čiji je predsjednik Brajdić, tiskane su knjige i DVD sa svjedočanstvima iz te, kako je zovu, Gore zločina. Milan Pavić i Zdravko Pernjek, članovi Udruge, poveli su nas uređenim šumskim putem do Ilovca na vrhu šume gdje je na jami postavljen samo spomen-križ.

 – Sve su jame 1992. godine članovi komisije označili, no oznake su nestale, jame su zarasle u travu, jama kod Lepe bukve puna je vode, ograda oko nje potrgana je. Mi iz Udruge uređujemo okoliš koliko možemo jer ima ljudi iz cijele Hrvatske i svijeta koji dolaze u Macelj i žele doći do samog mjesta stradavanja jer tu su negdje kosti njihovih najmilijih. Tako ćemo i sada urediti okoliš jer u lipnju se ovdje služi misa zadušnica – govori nam Pavić. 

Spomen-soba

Udruga je zahvalna Mjesnom odboru Macelj koji je dao stroj, cijevi te materijal kako bi se probio put, odnosno trasa po kojoj je tisuće ljudi vođeno u smrt. Ruke su im bile vezane žicom, a osim strijeljanjem, usmrćivalo ih se i na druge  načine. Vidjevši da im nema spasa, ljudi su bacali razne predmete, krunice, križiće, prstene... Sve to pohranit će se u spomen-sobu u crkvi.

Nastavljen križni put

Na putu prema Bleiburgu ovih su dana u Macelju kod lokaliteta Lepa bukva i crkve Muke Isusove zastali brojni hodočasnici zapalivši svijeće kod spomen-kosturnice i križa. Stjepan Brajdić (86) iz Zagreba preživio je križni put u Macelju.

– Bila je to kolona jadnih, bijednih i iscrpljenih ljudi.  Našu je postrojbu spasio jedan poručnik. Izveo nas je u noći kao da nas vodi na strijeljanje, ukrcali smo se na teretne vagone te se vratili u Zagreb. Tamo su bile žene koje su čekale svoje muževe. Život mi je tada spašen, ali moj križni put je nastavljen – zatvor u Lepoglavi, pa u Staroj Gradišci – priča Brajdić. Udruzi je pomogao i Tomislav Karamarko, kaže Brajdić. Pronađeni predmeti izvađeni iz jame na Ilovcu restaurirani su i pohranjeni.

Komentara 5

Avatar broz
broz
06:51 17.05.2012.

A što komentirati?Onaj tko ne zna što su radili Titovi komunisti nakon rata ili se pravi glup ili je stvarnno glup.Slava poginulima.

FE
Feci
12:40 17.05.2012.

Glavno da se ove godine ponovno u Kumrovcu održava Dan mladosti. Primjetio sam da čak po zagorju lijepe plakate kako bi pridobili čim više mladih ljudi. Zanimljivo kako neki ljudi i dan danas vide božanstvo u jednom od najvećih krvnika sa ovih prostora.

LI
Lily7
22:57 27.11.2018.

Svima treba istina. Komunisti su lagali predugo!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije