Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošli je tjedan rekao da će zatvoriti kultnu školu za predsjednike i državne lidere koju je i sam pohađao. Škola École nationale d’administration (ENA) bila je na glasu kao vrlo kvalitetna, ali njezino je postojanje, kažu brojni kritičari, pogodovalo bogatima, koji su je upisivali u sve većem broju jer im je ona praktički osiguravala dobru karijeru. To je na kraju, prema nekima, stvorilo povlaštenu kastu, a Macron želi reformirati sustav.
Korak naprijed
Škola traje dvije godine i upisuju je mnogi ambiciozni ljudi koji žele napredovati unutar javnog ili privatnog sektora. Oni koji upisuju školu većinom su već završili neki od prestižnih fakulteta, a ENA se smatra još korakom naprijed. Najuspješnijima se radno mjesto nakon završetka studija osigurava, ali isto tako promatrači naglašavaju da se vrlo teško upasti na ENA-u. Te obje pojedinosti iritiraju obične Francuze koji vjeruju da su oni ili njihova djeca jednako sposobni kao i oni rijetki koji su upisali ENA-u, ali njima pritom radno mjesto nije osigurano. Svake godine na ENA-i diplomira manje od stotinu studenata, što je za tako veliku zemlju kao što je Francuska (17 puta više stanovnika nego Hrvatska) vrlo malen broj. Iako je škola namijenjena stjecanju kompetencija za javni sektor, i privatne tvrtke natječu se kako bi zaposlile one koji su je pohađali. Macron je najavio da na “ruševinama” ENA-e želi napraviti novu instituciju pod imenom Institut za javnu službu. I dalje bi joj središte bilo u Strasbourgu, ali bit će sličnija drugim institucijama javnog obrazovanja. Najvažnija je promjena da oni koji završe ovu školu neće imati osiguran posao nakon nje tako dugo dok u službama u regijama ne pokažu da su kvalificirani. Napredovanje u školi direktno će biti povezano s dokazanom voljom studenata da se sele po cijeloj zemlji.
ENA-u je osnovao 1945. godine tadašnji francuski lider Charles de Gaulle, koji je želio stvoriti dobru školu za javne službenike jer su mnogi od onih koje je zatekao kad je Francuska oslobođena surađivali s nacistima tijekom rata, ali i bili su korumpirani. Škola je postala jedna od najpoznatijih takvih ustanova na svijetu i uzor mnogim drugim zemljama. No ona je istodobno ostala i sinonim za sve one koji su zamjerali Francuskoj pretjerani elitizam. Iako je jedan od ciljeva pri njezinu osnivanju bio povećati udio Francuza iz, kako se to ponekad kaže, radničke klase u državnoj upravi, s vremenom se počelo događati potpuno suprotno: u 1950-ima i 1960-ima 45 posto upisanih studenata bilo je iz viših klasa, da bi između 2005. i 2014. godine taj udio dosegao 70 posto. Iz radničke klase pak tek je šest posto upisanih. De Gaulle je pak pri osnivanju htio oformiti školu koja bi obrazovala neutralne, nepotkupljive i najbolje kadrove u zemlji kojima bi “služenje javnosti” bio ideal. Pristalice ENA-e, koji su sve tiši u javnosti, tvrde da škola upravo to i uspijeva.
Francuski lider Macron prvi je put ukidanje ENA-e najavio prije dvije godine kako bi udovoljio prosvjednicima iz Pokreta žutih prsluka, koji su prosvjedovali zbog tretmana koji elita ima prema “običnim” Francuzima. Praktički nijedna institucija u Francuskoj nije veći simbol elitizma od ENA-e. Od osam posljednjih predsjednika pohađala su je četvorica: Valéry Giscard d’Estaing, Jacques Chirac, François Hollande i Macron. Od 23 premijera devetorica su diplomirala na ENA-i, uključujući i današnjeg predsjednika vlade Jeana Castexa. Školu su pohađali, primjerice, i predsjednici Kameruna te Egipta, trenutačni francuski ministar ekonomije...
Vole je mrziti
– Razlog zašto ENA privlači toliko pozornosti jest i taj što ona legitimira francuske elite. Stjecanje diplome u toj školi tip je indukcije: ono znači da je nečije mjesto na vrhu društvene piramide odobrio navodno meritokratski sustav koji vidi talent te je slijep na njegovo podrijetlo – kaže sociologinja Annabelle Allouch.
Studije vezane za upis na ENA-u pokazale su da studenti čiji roditelji dolaze iz bogatijih obitelji imaju čak 12 puta više šansi upisati ovu školu od svojih siromašnijih kolega. Isto su se tako francuski mediji usredotočili na navodnu jednoobraznost stavova koju pokazuju te elite, što zatim pridonosi imidžu ENA-e u javnosti. France24 nazvao je instituciju “školom koju Francuzi vole mrziti”.•
Francuski predsjednik Emmanuel Macron diplomirao je na ENA-i 2004. godine kada je imao samo 26 godina. Kako piše The Economist, on je na kraju svog školovanja bio jedan od potpisnika pamfleta o potrebi za reformom ove institucije koju su napisali sami studenti i predali je upravi škole. Iako ju je pohađao, o ENA-i se Macron često izražavao prilično negativno: u siječnju 2019. u intervjuu ju je nazvao “dubokom državom”, kontroverznim terminom koji često koristi radikalna desnica. No, kada je iza zatvorenih vrata prošli četvrtak razgovarao s javnim službenicima, rekao je da ne želi pridonijeti nefer kritikama institucije. – Nisam zaboravio odakle sam došao i što je za mene značila ta edukacija te želim pohvaliti rad ENA-e – rekao je Macron.
Prije dva mjeseca Macron je govorio da želi povećati dostupnost upisa na najuglednija sveučilišta studentima koji ne dolaze iz najbogatijih obitelji te je zaključio da je društvena mobilnost u zemlji gora nego prije 50 godina.
– Nijedno dijete u našoj republici ne bi smjelo reći: “To nije za mene” – rekao je tada francuski predsjednik.
