Sedam godina nakon rata i desetak godina nakon žestoke agresije jugoslavenske vojske građani Hrvatske potisnuli su bijes i antagonizam koji su tada osjećali prema svojim istočnim susjedima, od kojih im je u to vrijeme bilo samo zlo. Potvrđuje to i naša anketa provedena na uzorku od 450 ispitanika iz različitih područja Hrvatske, u kojoj je čak 54,2 posto sudionika kazalo da ne bi imalo ništa protiv da im se netko od bližnjih oženi ili uda za Srbina odnosno Srpkinju. Vrijeme očito liječi sve rane, pa i predrasude prema ulasku u obitelj nekoga tko je do prije nekoliko godina bio "nepoželjne nacionalnosti".
- To je realno tumačenje građana Hrvatske i jasno je i iz toga da Hrvati nisu ksenofobičan narod. Naprotiv, otvoreni smo i prijateljski raspoloženi čak i prema onima s kojima smo imali problema i koji su nam nanijeli dosta boli i nepravde. I to dokazuje da postoje predrasude o nama kao o nacionalističkom i zatvorenom narodu - komentira prof. dr. Zdravko Tomac.
Tomac: Odnosi s Jugoslavenima ovise o njima
Ipak, još je značajan broj građana, čak 35,6 posto, kojima bi srpska nacionalnost odabranika ili odabranice nekoga od njihovih bližnjih bila dovoljan razlog za protivljenje toj vezi. Nešto više od deset posto ispitanih je, odgovarajući s "ne znam", pokazalo je ravnodušnost prema tom problemu.
Zanimljivo je da su na listi potencijalnih ženika i udavača, vjerojatno zbog njihovog imidža vatrenih ljubavnika, ali i standarda zemlje, najpoželjniji Talijani. Nevjerojatnih 86,7 posto građana tvrdi da ne bi imali ništa protiv da njihovo dijete ili netko od bliže rodbine izabere Talijana ili Talijanku. Na rang listi poželjnih slijede ih Mađari i Mađarice te Slovenci i Slovenke. Po tome bi se moglo zaključiti da građani Hrvatske, među kojima je oko 80 posto katolika, na određeni način vode računa i o vjerskoj pripadnosti onih koji bi im trebali ući u obitelj. To se donekle, doduše u vrlo blagom obliku, može iščitati i iz činjenice da su manje, ali ipak s visokim postotkom - 68,7 poželjni Bošnjaci te Crnogorci (62,9 posto).
Kada je riječ o susjedima, Hrvati procjenjuju, vjerojatno i zbog čestih dolazaka mađarskog premijera i njegovih ljetovanja na Jadranu, da najbolje odnose imamo s Mađarima (21,1 posto). Drugi su Talijani, ali zanimljivo je da građani misle da bismo s njima trebali biti u boljim odnosima nego što jesmo. O tome da je građanima stalo do poboljšanja odnosa sa Slovencima govori i podatak da dvostruko više građana s njima želi bolje gospodarske i političke odnose. Da bismo sa Slovencima trebali poboljšati odnose slažu se i političari, no, kao što je i za očekivati jer pripadaju različitim političkim opcijama, ne slažu se u načinu na koji to učiniti.
Potpredsjednik SDP-a prof. dr Zdravko Tomac podsjeća da su se otvorena pitanja sa Slovenijom pokušala riješiti. - Na žalost, kada su dva premijera željela kompromisom riješiti današnje probleme, pokazalo se da su oni veći nego što se pretpostavljalo. Godinama su se stvarali mitovi o nekim pitanjima i unaprijed zauzela tvrda i politički obvezujuća stajališta koja onemogućavaju rješenja koja bi prihvatila oba parlamenta - objašnjava Tomac. Prema njegovu mišljenju, u svakom narodu postoje snage koje igraju na antagonizam prema susjedima i ksenofobičnost. Tomac i odnose s BiH ocjenjuje dobrima, ali svoju puninu će ostvariti tek kada ta država riješi sve svoje unutarnje teškoće. Odnosi s Jugoslavijom ovise o njima, odnosno o tome žele li se oni stvarno odreći miloševićevske politike prema BiH i drugim susjedima. To je lakmus papir i na tome će se testirati namjere Jugoslavije, drži Tomac. I on, kao i ostali mu kolege političari, u čemu se slažu s građanima, drži da najbolje odnose imamo s Mađarima. Prema Berlusconijevoj Italiji političari su suzdržaniji od građana.
- S tom zemljom imamo dobre odnose, ali postoje određene političke snage koje ih stalno ugrožavaju jer žele revidirati međunarodne sporazume. To je realna opasnost i Hrvatska o tome mora voditi računa. Te snage su dosta jake, mogu nam pokvariti odnose i ne treba ih podcijeniti - upozorava Tomac. S njim se slaže i prvi čovjek pravaša Anto Đapić.
- Nakon Berlusconijeve pobjede valja biti oprezan. Oni kao i Slovenci posežu za onim što im ne pripada - tvrdi Đapić. O podatku da se više od pola građana ne protivi da im netko od bližnjih za partnera izabere Srbina ili Srpkinju, rezignirano kaže:
- To dovoljno govori o stanju duha ove nacije. Je li to negativno ili pozitivno, neka svatko sam ocijeni. Netko će time biti oduševljen, a ja spadam u one koji su poprilično razočarani, ali ne previše iznenađeni. No, čovjek nikada ne zna što ga čeka. Pa i ja imam žensko dijete i sigurno će sama sebi izabrati partnera - kaže Đapić, dvojeći ipak je li taj rezultat reprezentativan. - Znate, ankete su ipak jedno, a život nešto sasvim drugo. No, činjenica je da mi olako i brzo zaboravljamo što nam se događalo i upravo zbog takve zaboravnosti mogući su i ovakvi rezultati - zaključuje Đapić.
Interesi a ne prijateljstvo
On ističe da se odnosi između država zasnivaju na međusobnim interesima i gospodarskoj suradnji, a ne na prijateljstvu. - Stalno isticanje prijateljstva podsjeća me na vremena kad su nam puna usta bila bratstva i jedinstva. Odnose sa susjedima ne kreiramo samo mi, mnogo toga ovisi i o drugoj strani - tvrdi Đapić. I on, kao i građani, smatra da najbolje odnose imamo s Mađarima, te da ih dodatno valja jačati. Gospodarske odnose s Crnom Gorom i Srbijom ne valja kočiti, ali moramo imati na umu svoje interese. Politički odnosi moraju se uvjetovati rješavanjem otvorenih pitanja - granice, nestalih, ratne odštete i tako dalje, misli Đapić.
Kramarić: Italija mora biti naš prioritet
Na važnost dobrih odnosa sa svim susjedima upozorava predsjednik LS-a Zlatko Kramarić. I on odnose s Mađarima prepoznaje kao najbolje, s Italijom ne vidi probleme koji se ne bi mogli riješiti, a sa Slovenijom tvrđima nego što bi trebali biti. - Mi smo upućeni jedni na druge i red je da se riješe svi problemi, od Krškog do Piranskog zaljeva. Nismo krivi samo mi, ali se i mi se moramo dodatno potruditi - kaže Kramarić te ističe Bosnu i Hercegovinu kao područje otvoreno hrvatskom gospodarstvu. Hrvati kao narod u BiH prema Kramerićevom mišljenju jaka su veza dviju zemalja. On drži da treba uspostaviti bolje odnose i s Jugoslavijom, a posebno s Crnom Gorom gdje živi hrvatska manjinska zajednica. Bolji odnosi dviju zemalja jamče da će oni tamo i ostati. - Ponekad mi smeta u nekim novinama previše informacija iz Sarajeva i Beograda, a premalo iz primjerice Budimpešte ili Beča, na koje smo povijesno i kulturološki naslonjeni - objašnjava Kramarić svoje viđenje odnosa sa susjednim zemljama. - Prva violina treba nam biti Italija. Ona ima posebnu težinu u EU, dijelimo jedno more, talijanska zajednica živi u Hrvatskoj, hrvatska u Italiji i ta je zemlja ekonomski vrlo moćna. Ona je naš prioritet i tako se trebamo postaviti - ocjenjuje Kramarić.
Drži da političke snage koje nam nisu sklone u Italiji nisu dominantne, a problemi koji su se pojavili manje značajni i ne valja ih potencirati. - Određene prijašnje pogreške valja ispraviti, to je ipak ulog u budućnost - tvrdi Kramarić.
Pišu: Irena Kustura, Maja Pejković-Kaćanski
