Mađarski ministar vanjskih poslova János Martonyi jučer se u Zagrebu susreo s nizom dužnosnika: premijerom Zoranom Milanovićem, predsjednikom Ivom Josipovićem, predsjednikom Sabora Josipom Lekom, a posebno se dugo, duže nego je bilo predviđeno, zadržao u razgovoru s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić. Upravo jučer, Poslovni dnevnik objavio je da u hrvatsku Vladu stiglo pismo iz Mola-a kojim traže od premijera Milanovića službeni početak pregovora i nove ugovorne odnose s Inom te nadalje kažu kako je posjet mađarskog ministra Zagrebu "znakovit".
Jeste li s premijerom Milanovićem ili s bilo kojim sugovornikom razgovarali o Ini i MOL-u? Kako komentirate danas objavljenu vijest o pregovorima?
Koja je to vijest?
Da je jedna od opcija i ta da Hrvatska proda svoj dio te da je Mol spreman na ustupke za vlasničku kontrolu.
Ne znam o tome apsolutno ništa, zaista nisam ni čuo za to. Ali, budimo jasni, ne bih ni trebao ni smio znati. MOL je privatna tvrtka, izlistana na burzi i kao takva ne spada pod ingerenciju vlade.
Kako vidite suradnju s Hrvatskom, bilateralnu ali i u okviru Višegradske skupine, nakon što Hrvatska postane punopravna članica Europske unije?
Višegradska je skupina posljednjih godina razvila okvir suradnje s jugom i sa zapadnim Balkanom. Hrvatska, naravno, nije Balkan. Uvjeti će se od 1. srpnja promijeniti, ali suradnja će ostati, kao što je slučaj i sa Slovenijom. U svakom slučaju, hrvatski ulazak u EU donosi potpuno novu situaciju. Središnja Europa će ojačati unutar Unije.
Koji su zajednički projekti?
Ima ih mnogo, u poljima energetike, infrastrukture, autocesta, željeznice, graničnih prijelaza. Vrlo smo zainteresirani za LNG terminal na Krku, koji će dati mogućnosti da se plin ne prenosi samo sa sjevera na jug, već i obrnuto, ali i povećati energetsku sigurnost cijele regije. Ali trebamo raditi i na boljoj povezanosti, primjerice energetskih mreža.
Kakva je sada situacija oko LNG terminala?
Čekamo da hrvatska strana odluči i počne s projektom.
Jeste li danas o tome razgovarali?
Da, i mislim da postoji opća suglasnost na svim razinama da treba krenuti u taj projekt, dati mu prioritet i ubrzati ga. Čak i kad o projektu govorimo izvan europskog konteksta, ali posebno unutar njega. Moramo provjeriti financijske mogućnosti, nadamo se da će sada biti šire.
Kakav je mađarski stav oko hrvatske gradnje hidroelektrana na Dravi?
Suzdržani smo oko tog pitanja. Vjerujemo da u ovom konkretnom slučaju prioritet ima zaštita okoliša.
Smatrate da bi okoliš bio ugrožen iako je riječ o stepenastim hidroelektranama?
Opća je tendencija u mađarskom javnom prostoru da se takvi projekti ne podržavaju.
Kako komentirate oštre kritike iz Europske komisije amandmana na mađarski ustav?
Sad smo u procesu pregovaranja sa svim institucijama i organizacijama, uključujući i Europsku komisiju. Zvučite optimistično. U konzultacijama smo, objašnjavamo. Nadamo se da će svi nesporazumi biti razjašnjeni i riješeni.
>>Krajnji je čas da Vlada odredi svoju strategiju prema Ini
