Grad Zagreb nedavno je donio nove odluke o pomoći za novorođeno dijete;
tako će roditelji djece rođene od 1. veljače ove godine pod određenim
uvjetima moći ostvariti pravo na pomoć. Za prvo dijete roditelji će
ostvariti pravo na 3.000 kuna jednokratne pomoći, a za drugo dijete
6.000 kuna. Za treće i svako sljedeće dijete roditelji će ostvariti
pravo na 9.000 kuna godišnje u razdoblju od šest kalendarskih godina,
kazao je pročelnik ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i
branitelje dr. Zvonimir Šostar.
Posebna su novost u pomoći za mlade roditelje uvjeti koje moraju
ispuniti kako bi ostvarili ta prava. Roditelj podnositelj zahtjeva mora
imati neprekidno prebivalište u Zagrebu u trajanju najmanje pet godina
prije rođenja toga djeteta, a drugi roditelj također mora imati
prebivalište u Zagrebu, ali nije važno koliko. Pojedinci smatraju da
nije pošteno zahtijevati da roditelj mora imati pet godina prebivališta
u Zagrebu, jer će velikom broju obitelji zbog toga biti uskraćenja
pomoć.
Negdje se crta mora podvući. Već je otprije poznato da se za
takvu pomoć javljaju ljudi koji uopće ne žive u Zagrebu. Morali smo se
nekako zaštititi od onih koji nas žele prevariti objasnio je
Šostar. Na razini FBiH, kao ni na razini države, nema nikakvih
pravila i odluka na osnovi koje bi se davala jednokratna pomoć za
novorođenčad kazala je za naš list Borjana Krišto, ministrica
pravosuđa FBiH. Upravo zbog takvog odnosa države i bez ikakve
organizirane pomoći mnogi roditelji iz BiH odlučuju se na odlazak.
Mnoge majke upravo odlaze u Hrvatsku roditi djete i tamo se prijaviti
kako bi ostvarile pravo na pomoć.
Kako smo čuli, sada su i u Hrvatskoj pooštreni kriteriji za
dobivanje pomoći, ali ja sam spremna ako treba i "srediti" prebivalište
u Zagrebu samo da djeci osiguram pomoć kazala nam je 29-godišnja
Maja M. iz Mostara, koja je svoje prvo djete rodila u Splitu, a kako
kaže, planira i drugo otići roditi u Hrvatsku jer u BiH ne vidi
boljitak.
Tijekom poratnog vremena, ali i sada, mnoge majke, posebno iz
Hercegovine, odlaze se prijaviti u Hrvatsku kako bi ostvarile pravo na
rodiljsku naknadu.
Nikada nismo imali kriterije i sustav za jednokratnu ili bilo
kakvu drugu pomoć za novorođenčad u Mostaru, jer to nije zakonski
regulirano kazao je za naš list Miroslav Landeka, glasnogovornik
mostarske gradske uprave.
Zakonske obveze
BiH trenutačno nema nikakvih odluka za jednokratnu pomoć za novorođenčad jer nije regulirana zakonska obveza, kazala je ministrica Krišto. Obiteljski zakon, kao i mnogi drugi, morat će se usklađivati sa zakonima Europske unije pa je za nadati kako će se i taj problem trajno riješti kazala je ministrica Krišto.
Problem prebivališta
Najveći problem nastao je nakon obavijesti o traženju prebivališta u trajanju od pet godina u Hrvatskoj. Mlade obitelji iz BiH se od tada sve više odlučuju za odlazak u Hrvatsku za stalno. Budući da je u BiH gotovo pola radno sposobnog stanovništva nezaposleno, a najviše u dobi između 18 i 30 godina, tako su mlade obitelji najviše na udaru neefikasnosti države.
