Maksim, Marta i Josip iz OŠ Dubovac u Karlovcu mogu biti iznimno ponosni na svoj istraživački rad koji su unapređivali tri godine u GLOBE programu i zahvaljujući kojemu za nekoliko dana idu u SAD kako bi sudjelovali na godišnjoj GLOBE konferenciji. Međunarodno povjerenstvo GLOBE u sklopu međunarodnog simpozija International Virtual Science Symposium, na kojem su učenici iz čak 30 zemalja predstavili na stotine raznih projekata, odabralo je najbolje istraživačke projekte po kontinentima, a kao najbolji za područje cijele Europe i Euroazije odabran je trogodišnji projekt Osnovne škole Dubovac "Monitoring and protection Marmont Alley" na kojem su radili Josip Ferenčina, Marta Kupres i Maksim Stanković-Šprajc.
Nagrada je američka stipendija za posjet saveznoj državi New York, gdje će u gradu Fredonia sudjelovati na godišnjoj GLOBE konferenciji, koja se održava od 14. do 20. srpnja.Tamo će Josip i Marta koji su baš završili osnovnu školu, na velikom skupu koji se održava pod pokroviteljstvom NASA-e, predstaviti svoj projekt, a s njima u pratnji idu, među ostalima, i profesorice mentorice na projektu – Snježana Marković-Zoraja i Kristina Fratrović.
Maksim, koji je ove godine srednjoškolac, neće moći s njima u SAD s obzirom na to da je u isto vrijeme na drugom međunarodnom natjecanju. Stipendija i titula najboljeg projekta u Europi i Euroaziji ove godine iznenadila ih je i vesele se odlasku na put, upoznavanju učenika s drugih kontinenata koji imaju iste interese kao i oni, razmjeni ideja te sudjelovanju u zajedničkom projektu. Naime, u Americi će svoje projekte predstaviti svega šest ekipa, među kojima će biti i Karlovčani.
– Godinama sudjelujemo na tom međunarodnom simpoziju u kojem učenici online izlažu svoje projekte, a ova nam je nagrada došla u 20. godini postojanja GLOBE programa u našoj OŠ Dubovac. Djeca iz Europe i Euroazije, dakle područja u koje mi spadamo i čije smo projekte slušali, rade doista zanimljiva istraživanja, a mislim da je projekt naših učenika bio najzanimljiviji jer je interdisciplinaran; započeo je kao projekt iz biologije, a kasnije smo uključili i inženjerski pristup toj temi – kaže Snježana Marković-Zoraja, profesorica biologije i kemije. Upravo je Maksim, koji sada pohađa američku Gimnaziju u Zagrebu, uz pomoć profesorice Kristine Fratrović koja predaje matematiku i informatiku i koji je bio nagrađivan i na natjecanjima u robotici, dao doprinos razvoju projekta.
– Prve je godine projekt bio posvećen Marmontovoj aleji, osvještavanju velike važnosti koje platane u aleji imaju u apsorpciji velike količine ugljikova dioksida. Ta visoka stabla pohranjuju puno ugljika, a smanjuju i količinu drugih štetnih plinova koji nastaju u gradu – priča nam Josip. Marta kaže da je prve godine projekta trebalo provesti mjerenja svih stabala platana, njih 102 koliko ih je u aleji. – Mjerili smo opseg drveća, vrijeme vegetacije, obrađivali podatke, radili grafove, prezentacije i s projektom išli na državnu smotru – dodaje Marta. U drugoj su godini išli korak dalje; željeli su vidjeti koji još štetni plinovi onečišćuju zrak u aleji.
– Postavili smo senzore duž aleje koji su mjerili količine štetnih plinova u zraku i koji su zabilježili i prisutnost amonijaka i ozona i sve su te plinove platane apsorbirale. Pratili smo i povezanost štetnih plinova s temperaturom i vlagom zraka, sve povezivali s brojem platana i njezinom vegetacijom. Jedan je od zaključaka bio i da je količina štetnih plinova u zraku mnogo veća kada nema vegetacije. Dokazali smo da količina drveća utječe na smanjenje koncentracije štetnih plinova u zraku. Sve smo te podatke imali u prezentaciji projekta koji smo predstavili na državnom natjecanju i na međunarodnom simpoziju – pričaju nam Josip i Marta. Pratili su na online prezentaciji i što rade kolege iz Europe i Euroazije u svojim GLOBE istraživanjima. Josip je istraživao i kestene na Promenadi, a zaključak je bio da su ta stabla, s obzirom na to da su mlađa od platana, upila manje ugljika, što znači da su starija stabla važna u očuvanju čistoće zraka.
Globalno zatopljenje
– U posljednje su vrijeme to i neka nova pitanja poput utjecaja globalnog zatopljenja ili onečišćenje bukom. U Americi ćemo imati prilike čuti i koje su pojave ili probleme istraživali učenici s drugih pet kontinenata, pa nas baš zanima što je aktualno, recimo, u Nigeriji, na Filipinima – dodaje Josip. On i Marta srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju u karlovačkoj Gimnaziji; ona u prirodoslovnom smjeru jer voli biologiju i kemiju, vidi se u biokemiji, farmaciji, laboratorijskom istraživanju, dok Josip više voli matematiku i fiziku, pa je izabrao taj gimnazijski smjer. No, oboje će se i u gimnaziji uključiti u GLOBE program.
– Ova je generacija učenika bila sjajna, postavili su dobar temelj, tako da će nova ekipa moći nastaviti projekt istraživanjima drugih drvoreda u gradu te uključivanjem i drugih predmeta, poput povijesti. Sjajno je kada imate takvu djecu koja to vole, zanima ih i predani su toj temi. Uspjeh ove generacije i odlazak na svjetsku konferenciju u SAD svakako će djeci i školskom GLOBE programu otvoriti nove vidike i suradnje – dodaje Snježana Marković-Zoraja.
