Z. Grgić o letjelici

Maksimalni dolet Tu 141 jest oko 1000 km, brzina koju navodi Plenković je upitna

U tijeku je kriminalističko istraživanje u suradnji kriminalističke policije i vojne policije
Foto: Igor Soban/PIXSELL
1/6
11.03.2022.
u 12:35

– Maksimalni je dolet Tu 141 oko 1000 km, uz brzinu između 1100 i 1000 km/h, što je okolozvučna brzina za visine do plafona generalne avijacije. To znači da se sonični udar nije morao čuti tijekom njezina preleta – kaže Grgić

Bespilotna letjelica koja se srušila u Zagrebu, s obzirom na njezine karakteristike, mogla je doći iz Moldavije, pobunjene proruske enklave Pridnjestrovlja, s položaja ruskih snaga na Crnom moru ili iz Ukrajine, smatra neovisni analitičar Zoran Grgić.

Prema njegovim riječima, na slici koju su objavili mediji vidljiv je opaltni pokrov spremnika za gorivo koji se nalazi na lijevoj strani letjelice, gledano u smjeru polijetanja u blizini delta krila.

11.03.2022., Zagreb - Policija provodi ocevid nakon pada objekta iz zraka na Jaraunu, a policija je potvrdila da je pronadjen krater te dva padobrana. Policijski sluzbenici osigurali su uzu i siru zonu mjesta dogadjaja gdje se obavlja ocevid uz sudjelovanje svih nadleznih sluzbi. Teretni padobran na mjestu pada letjelice. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
Foto: Ilustracija/Luka Stanzl/PIXSELL

– Maksimalni je dolet Tu 141 oko 1000 km, uz brzinu između 1100 i 1000 km/h, što je okolozvučna brzina za visine do plafona generalne avijacije. To znači da se sonični udar nije morao čuti tijekom njezina preleta – kaže Grgić.

Finesa, tj. omjer doleta za svaki izgubljeni metar ovakvog tipa krila je mala, otprilike 1:3 te je brzina propadanja, a time i energija udara velika. To objašnjava "potres" koji su osjetili stanari okolnih zgrada, dodaje Grgić. On ističe kako je brzina koju navodi premijer Andrej Plenković upitna jer bi domet bio manji od granica RH čak i ako je lansirana s ukrajinskog tla.

11.03.2022., Zagreb - Policija provodi ocevid nakon pada objekta iz zraka na Jaraunu, a policija je potvrdila da je pronadjen krater te dva padobrana. Policijski sluzbenici osigurali su uzu i siru zonu mjesta dogadjaja gdje se obavlja ocevid uz sudjelovanje svih nadleznih sluzbi. Photo: Igor Soban/PIXSELL
Foto: Igor Soban/PIXSELL

U svemu se, kaže, nameće pitanje što je radila protuzračna obrana RH te što su radili saveznici i jedinice za ED?

– Letjelica je vjerojatno zbog zaglavljene kontrole ili izgubljenog kontakta s možda neispravnim očitanjem žiro-kompasa došla u točku krajnjeg doleta i aktivirala padobran. Informacije o dva padobrana treba provjeriti, jer je moguće da je riječ i o jednom padobranu pokidanom u dva dijela koji je aktiviran pri prevelikoj brzini na otprilike 300 do 700 metara, te su se dijelovi raspršili na prostoru od jednog kilometra – istaknuo je Grgić.

VIDEO U Zagrebu pao izviđački dron iz Ukrajine? Stručnjak: Činjenica da je tako daleko zbunjuje

 

Komentara 24

MA
maxwell1
12:57 11.03.2022.

"Strucnjaci" nicu kao gljive poslije kise. Da onaj Amer nije rekao sto je palo na Zagreb, nasi jos ne bi otkrili.

DU
Deleted user
13:06 11.03.2022.

To je propust svih država kroz koje je letio. Katastrofične rupetine u kontroli zračnog prostora NATO saveza. To je grdosija od 14-15 metara i 5-6 tona i naprosto je nevjerojatno da je letjelo tako dugo neprimjećeno.

SA
SarumanovBrat
13:32 11.03.2022.

Nego imal šta u blooma?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije