Mala i srednja poduzeća (MSP) s manje od 250 zaposlenih u Europskoj uniji, jednako kao i u Hrvatskoj, čine 99% od ukupnog broja svih registriranih gospodarskih subjekata. Ona zapošljavaju preko dvije trećine ukupno zaposlenih u privatnom sektoru i stvaraju oko 58 posto ukupnog prihoda, a imaju i ključnu ulogu u razvoju inovacija. U EU trenutno je više od 23 milijuna MSP koji zapošljavaju više od 100 milijuna radnika.
Značajan segment unutarnjeg tržišta EU je tržište javne nabave. Europsko tržište javne nabave procjenjuje se na oko 2,3 trilijuna eura ili 19% BDP-a EU (2009.). Jedna petina javnih nadmetanja čija je vrijednost iznad odgovarajućih EU pragova (130.000/200.000/400.000 EUR za robu i usluge (ovisno o vrsti naručitelja), te 5 milijuna EUR za radove) objavljuje se u Službenom listu EU (http://ted.europa.eu), no za MSP su zanimljivija nadmetanja ispod europskih pragova, zbog čega je potrebno posjećivati portale u pojedinim državama članicama (kao što je Elektronički oglasnik javne nabave u RH).
Prema podacima Europske komisije, od ukupnog broja ugovora o javnoj nabavi sklopljenih od 2006. do 2008. godine u EU (27), 60% ih je sklopljeno sa MSP, no ako se usporedi vrijednost sklopljenih ugovora, proizlazi da je svega 34% vrijednosti ugovora dodijeljeno MSP, od čega se polovica na srednja poduzeća odnosi (17%), na mala 11%, a na mikro svega 6% ukupne vrijednosti nabava. Analiza podataka prema državama članicama ukazuje na najveću zastupljenost MSP na tržištu javne nabave u Bugarskoj, gdje je s ovim poduzetnicima sklopljeno 79% od ukupne vrijednosti ugovora o javnoj nabavi. Slijede Letonija i Malta sa po 62% te Luksemburg sa 53%, dok su na kraju ljestvice Portugal i Španjolska sa po 22% te Češka sa svega 17%.
Ovi podaci odnose se samo na ugovore sklopljene izravno s MSP, a pretpostavlja se da MSP sudjeluju u izvršavanju dodatnih 8% vrijednosti ugovora sklopljenih s velikim poduzećima kao njihovi dobavljači ili podizvoditelji. Nažalost, u Hrvatskoj ne postoje službeni podaci o sudjelovanju malih i srednjih poduzeća na tržištu javne nabave, a za pretpostaviti je da se ni ne razlikuju značajno od prosjeka EU.
Stave li se u odnos udio MSP u ukupnom broju registriranih gospodarskih subjekata i udio vrijednosti ugovora o javnoj nabavi dodijeljenih tim poduzećima, očito je da su MSP nedovoljno zastupljena na tržištu javne nabave, zbog čega Europska komisija radi na reformama koje imaju za cilj olakšati pristup MSP unutarnjem tržištu javne nabave.
U tom smislu, Europska komisija je u prijedloge novih direktiva iz područja javne nabave, koje je krajem 2011. godine uputila na usvajanje Europskom parlamentu i Vijeću ministara, ugradila odredbe koje uključuju smanjenje administrativnih prepreka, što je na tragu mjera definiranih Aktom o malom gospodarstvu EU-a iz 2008. godine. Osim obveze naručitelja da u postupcima javne nabave prihvate izjave ponuditelja o udovoljavanju uvjetima nadmetanja, a dokaze o tome traže samo od najpovoljnijeg ponuditelja, predložen je iscrpni popis uvjeta sposobnosti, a traženi minimalni godišnji prometi ne smiju prijeći trostruku procijenjenu vrijednost nabave. Naručitelji koji ne podijele predmet nabave na grupe omogućavajući tako podnošenje ponuda samo za pojedinu grupu, morat će obrazložiti zbog čega to nisu učinili. Konačno, države članice moći će predvidjeti izravna plaćanja podizvoditeljima, koji su najčešće MSP.
Hrvatski Zakon o javnoj nabavi već sadrži dio ovih predloženih odredbi (uvjeti za određivanje minimalnih razina sposobnosti, izravna plaćanja podizvoditeljima), a nakon stupanja na snagu predloženih izmjena Hrvatska, koja će do tada biti punopravna članica EU, morati će i potpuno uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo iz područja javne nabave sa pravilima EU.
