Stranke su najavile manje poreze na plaće, a simulacija koju smo pripremili na osnovi dostupnih podataka pokazuje da na najveću povišicu mogu računati ljudi s primanjima koja su dva ili tri puta veća od prosječnih. Obećano povećanje neoporezivog dohotka ne bi dovelo do rasta minimalaca ili malih plaća, prosječno plaćeni radnici dobili bi, ovisno o prijedlogu, od 30-ak do 655 kuna, dok bi predstojeći izbori najviše pogodovali ljudima s visokim plaćama.
Stručnjaku ili menadžeru s bruto plaćom od 30 tisuća kuna – što je neto 16.950 kuna – Most bi dao skromnih 40-ak kuna, no stranka Pametno iz Splita digla bi takve plaće 2500 kuna!
Sintetički porez
Analizirali smo obećanja pet stranaka i koalicija: HDZ-a, Mosta, Živog zida, stranke Pametno i SDP-a, odnosno Narodne koalicije. Most je ostao štedljiv i nudi postupno povećanje neoporezivog dohotka za 100 kuna godišnje, što bi prosječno plaćenim radnicima donijelo 28 kuna povišice. Ostale stranke nešto su šire ruke, s tim što je stranka Pametno izašla s najradikalnijim prijedlogom. Uz dizanje odbitka na 3600 kuna, ta bi stranka sve godišnje plaće do milijun kuna oporezivala s 20 posto, a one iznad milijun s 40 posto! Živi zid sve bi plaće do 5000 kuna oslobodio poreza, SDP predlaže povećanje neoporezivog dohotka na 3000 kuna, a HDZ na 3750 kuna!
Dvije vodeće stranke imaju sličan stav prema oporezivanju visokih plaća te bi obje pomicale poreznu osnovicu za primjenu najveće stope prema 19.000 kuna (SDP), odnosno 20.000 kuna (HDZ). No to pomicanje ne bi bila jedina intervencija HDZ-a. Najveću bi stopu HDZ spustio s 40 na 36 posto, ali u programu HDZ-a stoji i primjena “sintetičkog” poreza na dohodak. Pojednostavnjeno, HDZ bi zbrajao sve dohotke građana i tako zbrojene oporezivao ih stopama od 12, 25 ili 36 posto, ovisno o ukupnoj godišnjoj vrijednosti svih dohodaka.
Velika bi to promjena bila za ljude koji uz redovnu plaću primaju i neki drugi dohodak, honorar, članovi su upravnih i nadzornih odbora ili pak primaju visoke menadžerske bonuse na koje su dosad plaćali samo 25 posto poreza. Pokušao je tu ideju sintetičkog poreza progurati Slavko Linić, ali oštro mu se usprotivio HNS, Vesna Pusić i akademska javnost jer znanstvenici rade na brojnim projektima pa bi im zbrajanje dohodaka povećalo poreznu obvezu. Sličan argument iznosili su i liječnici, a upravo je to, uz stručnjake u IT sektoru, grupacija koju vlast želi rasteretiti kako bi povećala njihova neto primanja. Hrvatska ima oko 60 tisuća zaposlenih koji mjesečno zarađuju više od 10 tisuća kuna neto, ali i 150 tisuća zaposlenih (ne računajući ljude koji rade kod obrtnika ili su samostalne profesije) čija je neto plaća ispod 3100 kuna.
Samo marketing
Ipak, u stranačkim programima nema važnih elemenata, raspona poreznih stopa, ali i stava što učiniti s brojnim izuzecima i olakšicama u sustavu poreza na dohodak, a Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, ističe da ga upravo izuzeća i olakšice čine izuzetno složenim.
– Rasprava o stopama marketinška je zabava za javnost i “stručnjake” različitih profila. Prava promjena u sustavu bilo bi sintetičko oporezivanje, prikupljanje svih dohodaka i njihovo oporezivanje po poreznim stopama. Ako kažeš samo stopu ili neoporezivi iznos bez ostalih elemenata, nisi rekao ništa. U stranačkim programima nema tih ključnih informacija. Olakšice za djecu moraju se izvući u sustav dječje skrbi, a promjene u sustavu poreza na dohodak trebaju ići paralelno s teritorijalnim preustrojem i uvođenjem poreza na imovinu kako bi se pokrili prihodi lokalnih jedinica – kaže Lovrinčević.
A sto je s nezaposlenima? Njihov glas nitko ne treba? Zar nije vaznije otvarati nova radna mjesta no povecavati place onima kojima su ionako dobre? Jednima neka bude super, drugi neka umru od gladi.