Svaki treći učenik i svaka treća učenica, od 6135 petnaestogodišnjaka koji su u Hrvatskoj bili uključeni u PISA istraživanje 2022. godine, u kojoj se kao glavno ispitno područje ispitivala matematička pismenost, a prirodoslovna i čitalačka pismenost ispitivale se kao sporedna područja, nije uspio doseći osnovnu razinu u matematičkoj pismenosti.
Uz bok Vijetnama, Malte i SAD-a
Tek je nešto manje od šest posto naših učenika na PISA istraživanju ostvarilo visoke razine postignuća u matematičkoj pismenosti, što je pak za tri posto manje od prosjeka učeničkih postignuća zemalja OECD-a. Takvi rezultati PISA istraživanja, predstavljeni u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Hrvatsku smještaju na 36. mjesto u ukupnom poretku od 81 zemlje sudionice. Drugim riječima, naši učenici u matematičkoj pismenosti stoje jednako kao i učenici Vijetnama, Norveške, Malte, Sjedinjenih Američkih Država, Slovačke, Islanda i Izraela.
I dok su među našim učenicima na ovom PISA istraživanju učenici gimnazijskih programa ostvarili najbolje prosječne rezultate u matematičkoj pismenosti u odnosu na učenike ostalih obrazovnih programa, Hrvatska i nema razloga za pretjerano zadovoljstvo jer u posljednjih šesnaest godina (od ciklusa PISA 2006) prosječan hrvatski rezultat nije se značajnije mijenjao, odnosno ostao je nepromijenjen s ravnom linijom trenda.
Najbolje prosječne rezultate u matematičkoj pismenosti ostvarili su 15-godišnjaci iz Singapura (575 bodova), zatim Makao – Kine (552 boda) i Kineskog Tajpeha (547 bodova). Od europskih zemalja najbolji rezultat ostvarile su Estonija (510 bodova) i Švicarska (508 bodova). U odnosu na matematičku pismenost, u čitalačkoj pismenosti učenici iz Hrvatske ostvarili su prosječan rezultat od 475 bodova, što je rezultat koji se statistički značajno ne razlikuje od prosjeka zemalja OECD-a koji iznosi 476 bodova.
VEZANI ČLANCI:
– Prvi put od provedbe PISA istraživanja u Republici Hrvatskoj (2006. godine) učenici iz Hrvatske u čitalačkoj su pismenosti ostvarili rezultat na razini prosječnog rezultata učenika iz zemalja članica OECD-a. Zahvaljujući takvom rezultatu Hrvatska se smjestila na 26. mjesto od 81 zemlje sudionice – poručio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanja obrazovanja.
U Hrvatskoj su djevojčice, kada je riječ o tome segmentu, postigle značajno bolji rezultat u čitalačkoj pismenosti od dječaka, a od ukupnog broja hrvatskih 15- godišnjaka u čitalačkoj pismenosti četiri posto naših učenika dostiglo je najvišu razinu postignuća. Naši učenici u prosjeku su i ne odstupaju od prosječnog rezultata zemalja OECD-a kada je riječ i o prirodoslovnoj pismenosti koja se provjeravala u ovom PISA ciklusu, pri čemu je ključno naglasiti kako razine prirodoslovne pismenost općenito opadaju u svim zemljama. U tom su segmentu hrvatski učenici u ukupnom poretku od 81 zemlje nalaze na 31. mjestu, bez obzira na to što se udio naših učenika koji su ispod osnovne razine u prirodoslovnoj pismenosti u desetogodišnjem razdoblju značajno povećao, za čak 5,1 posto.
– Hrvatski učenici u prosjeku provedu dva sata manje na nastavi tjedno (ukupno 22 sata), a u pisanju domaće zadaće 12 minuta više dnevno u odnosu na svoje vršnjake u zemljama OECD- a. U Hrvatskoj je također uočen pozitivan odnos između prosječnog rezultata u matematičkoj pismenosti i vremena provedenog u učenju na nastavi u školi. Postignuće u matematičkoj pismenosti pozitivno je povezano sa svakim dodatnim satom učenja na nastavi te svakim dodatnim satom Matematike tjedno, no ta povezanost više nije značajna kod više od 3 sata Matematike tjedno. Slično tome, ukupno vrijeme provedeno u pisanju domaće zadaće u pozitivnom je odnosu s postignućem u matematičkoj pismenosti - pojasnio je rezultate hrvatskih učenika Vinko Filipović.
Naši sigurni i zadovoljni
Ipak naši učenici, srećom, iskazuju manji strah od matematike (indeks straha iznosi 0,11) u odnosu na svoje vršnjake iz zemalja OECD-a, čiji indeks straha iznosi 0,17. Naši 15-godišnjaci iz ukupno 178 srednjih škola i dvije osnovne škole koje su sudjelovale u PISA istraživanju, nastavu matematike u školi ocjenjuju ocjenom 6 na ljestvici od 1 do 10. Ističu i da su na nastavi češće izloženi zadacima formalne nego primijenjene matematike i rjeđe povezuju ono što uče na nastavi matematike sa stvarnim životom. U najvećem udjelu smatraju da su veoma sposobni rješavati različite tipove jednadžbi, dok su nimalo sposobni riješiti zadatke primijenjene matematike.
Ono što je jako zanimljivo jest da naši učenici u ovom ciklusu istraživanja iskazuju da su među najzadovoljnijima svojim životom – ocjenjuju svoje zadovoljstvo ocjenom 7,4 na ljestvici od 1 do 10 i tako premašuju prosjek OECD-a. Međutim, ključno je u tom izrazu zadovoljstva pratiti izjave 15-godišnjaka koji su i na matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti ostvarili uspješne rezultate – oni su pak manje zadovoljni svojim životom od učenika koji postižu slabije rezultate.
Hrvatska je, među ostalim, jedna od osam zemalja s najmanjim udjelom učenika koji su ponavljali neki od razreda, a naši se učenici uglavnom osjećaju sigurnima u školi i oko nje i rijetko su žrtve vršnjačkog nasilja u usporedbi sa svojim vršnjacima u mnogim drugim zemljama sudionicama, a općenito gledajući, Hrvatska je, uz još 19 zemalja, izdvojena kao zemlja s obrazovnim sustavom koji se tijekom pandemije pokazao otpornim u pogledu dobrobiti učenika.
VIDEO Plenković o uvođenju eura: To je možda gospodarski događaj godine, ali to je bio proces
Rezultati bi mogli biti i bolji, ali generalno i nisu tako loši. Vijetnam, Island, Norveška, Izrael, Slovačka i SAD, zar je to loše ? Rezultate najviše omalovažavaju najnepismeniji komentatori koji bi na ovakvim testovima zasigurno bili u donjih 20%.