U prostorijama BICRO Biocentra jučer su predstavljeni rezultati analize varijanti virusa SARSCoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19, zatim istraživanja koje je utvrdilo sezonalnost bolesti COVID-19 te istraživanja koja su pokazala da se glikolizacija imunoglobulina G razlikuje u blagom i teškom obliku COVID-19 te da glikolizacija imunoglobulina G može pomoći u razlikovanju bakterijske i virusne pneumonije. Riječ je o rezultatima istraživanja proizašlima iz dva natječaja koja je Hrvatska zaklada za znanost raspisala u 2020. godini.
Triput zaraženi
Znanstveni timovi iz Laboratorija Genos, Kliničke bolnice Dubrava, Klinike za infektivne bolesti ‘’Dr. Fran Mihaljević’’, Kliničke bolnice Dubrava, Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Rijeci i Specijalne bolnice Sv. Katarina prezentirali su svoje rezultate i otkrića vezana za epidemiologiju, patogenezu i kliničku karakterizaciju COVID-19, razvoj novih dijagnostičkih pristupa te novih tretmana za inhibiciju bolesti COVID-19.
Kada se spomene laboratorij Genos, znamo da se radi o centru pod vodstvom prof. dr. sc. Gordana Lauca kojemu, očito, ne smetaju osporavanja pa niti micanje iz Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije. K tome, na jučerašnjoj prezentaciji sudjelovala je i prof. dr. sc. Alemka Markotić kao i dr. sc. Oliver Vugrek s Instituta Ruđer Bošković koji je s drugim kolegama znanstvenicima uspio prvi sekvencirati genom novog koronavirusa SARS-CoV-2 u Hrvatskoj. Prezentacija je bila jedna velika rekapitulacija dosadašnjih saznanja o pandemiji, novom koronavirusu i bolestima koje on uzrokuje. Prof. Markotić istaknula je kako nije pronađena korelacija između potresa u Zagrebu i povećanog broja zaraženih. Nešto je veći broj zaraženih zabilježen nakon potresa na Banovini. Iznijela je i neke iskustvene spoznaje.
– U klinici bismo godišnje vidjeli četiri ili pet tromboza pluća ili općenito tromboza, a sada ih toliko viđamo tjedno, ponekad čak i dvije ili tri dnevno. To je ona snaga virusa, što može napraviti našem organizmu – rekla je prof. Markotić.
Do sada su prepoznati i biomarkeri kojima se može zaključiti mogući ishod bolesti kod zaraženih.
– Ako na pacijentu u prvom serumu uočimo C-reaktivni protein viši od 100 mg/l, ako je inteleukin-6 prelazi više od 100 ng/l a pro-BNP ide prema 2000 ng/L, tada su ti bolesnici u velikoj opasnosti da završe s teškim oblikom bolesti pa i smrtnim ishodom – kazala je članica Nacionalnog stožera i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Prof. Markotić u svojem je izlaganju zaključila i kako je savršeno jasno kako će virus jako brzo mutirati te korištenje samo jednog antivirotika neće biti dovoljno, već će se morati razvijati kombinacije jer će se rezistencije vrlo brzo razvijati.
– Također, imunomodulatornim lijekovima teško je podesiti vrijeme primjene, mogu nešto pomoći, ali neće riješiti COVID-19, cijepljenje je i dalje rješenje. Nema vijesti o nekom spektakularnom rješenju kojime ćemo liječiti COVID-19 – rekla je.
Na pitanje o proteinskim cjepivima kazala je:
– Prema onome što sam vidjela, ima kvalitetan učinak, ništa bitnije drugačiji i bolji od postojećih. Neka koja bismo zvali klasičnima, poput inaktiviranih, bila bi Sinopharm koji nije pokazao neki poseban učinak, dok niti za jedno živo atenuirano cjepivo do sada nije predana dokumentacija u regulatorne agencije – odgovorila je.
Ponovila je da antibiotici ne djeluju na ovaj virus. U akutnoj fazi COVID-19 Sumamed uopće ne koristi, ni doksiciklin ni bilo koji drugi antibiotik, rekla je. Na pitanje mora li se cijepiti netko tko je prebolio zarazu tri puta, prof. Markotić odgovorila je:
– Nema 100-postotnog odgovora. Ako je netko prebolio tri puta, treba vidjeti u osnovi imunološkog odgovora koji se javio kod te osobe treba li se ili ne cijepiti. Vjerojatno je da postoje defekti u imunosnom sustavu takve osobe pa je potrebno odraditi određene imunološke testove. Znam za jednu takvu osobu.
Detektiranje omikrona
Dr. sc. Oliver Vugrek s Instituta Ruđer Bošković rekao je kako razlike u RT-PCR profilu upućuju na prisutnost i drugih varijacija osim dominantnih sojeva. Istaknuo je i kako će sekvenciranje i dalje ostati nužan dio kontrole pandemije te će pridonijeti boljem razumijevanju evolucije virusa SARS-CoV-2.
- RT-PCR može doprinijeti identifikaciji novih varijacija u genomu virusa putem predselekcije uzoraka koji će se uputiti na sekvenciranje. RT-PCR proba za “furin cleavage site” trenutačno je najvjerojatnije najbrži način detekcije omikrona – kazao je dr. Vugrek. Prof. dr. Gordan Lauc, voditelj laboratorija Genos, predstavio je istraživanje osobine pandemije koju često zastupa i oko nje se spori, a to je sezonalnost.
– Naša istraživanja provedena na proljeće 2020. bila su jedan su od prvih dokaza sezonalnosti COVID-19 i imala su veliku ulogu kod donošenja odluke o brzom ukidanju raznih zabrana uvedenih u ožujku. Ta odluka je Hrvatskoj omogućila normalno ljeto 2020., a istovremeno je rezultirala manjim opterećenjem bolnica krajem godine, jer je dio ljudi COVID-19 prebolio tijekom ljeta kada su simptomi blaži – kazao je prof. Lauc.
Ali je zato doživotno cijepljenje kraj korone.