Rezultati državne mature jedina su svijetla točka ovogodišnje školske godine. Istovremeno su i ozbiljno upozorenje sustavu, ali i pljuska svim samohvalama dojučerašnjih vlastodržaca obrazovnih promjena na čelu s bivšom ministricom Blaženkom Divjak. Upozorenje su, dakle, ne samo Ministarstvu obrazovanja nego i sustavu demografije i Ministarstvu rada jer ove godine Hrvatska bilježi još manji broj pristupnika maturi.
Na jedini u našem obrazovnom sustavu nacionalni ispit u kojem svi maturanti imaju jednake šanse i u kojem prolazi samo znanje, a ne veze i poznanstva, ove je godine izašlo 700 učenika manje nego lani – njih ukupno 31.093. Statistika je još i gora ako se usporedi broj pristupnika školske godine 2017./2018., kada ih je na tom ispitu bilo 2203 više nego ove godine, a značajno poražavajuća u usporedbi sa školskom godinom 2014./2015. kada je ispite državne mature pisalo 37.608 pristupnika.
Ovogodišnja generacija maturanata nije pokazala samo da je spremna zagrijati stolac i učiti s razumijevanjem, za razliku od prošlogodišnje koja je na desetu obljetnicu državne mature ušla u povijest s najlošijim rezultatima u povijesti, već je ovogodišnja generacija i u sjeni svih katastrofalnih zbivanja koja su zahvatila školstvo – od pretjerano dugog štrajka do koronavirusa – pokazala da su generacija koja se spremna suprotstaviti liniji manjeg otpora i da prije svega jako dobro razumije politički populizam. Dok su se političari u jeku izbornih obećanja zalagali za odgodu mature, filozofirali o težini zadataka koje učenici moraju riješiti, a dojučerašnja ministrica omogućila sustavu školstva da, kao nikad dosada, treba izniman trud da se padne, a ne da se prođe razred, maturanti su bili jasni – ni jednom zbog situacije s koronakrizom nisu zatražili odgodu državne mature, samo su tražili odgovorne da ih riješe stresa i jasno definiraju rokove za pisanje ispita koji su gimnazijalcima ujedno i službena završnost srednjoškolskog obrazovanja, a strukovnjacima prilika da se i upišu na fakultete.
Ovogodišnja generacija kao i prethodne u prosjeku je prijavila do četiri ispita, drugim riječima birali su uz tri obvezna po jedan izborni predmet, no među njima bilo je čak 15 maturanata koji su ove godine prijavili ukupno devet ispita na državnoj maturi, 252 maturanta odlučila su ih pisati sedam, a njih 695 šest ispita državne mature.
Popularna fizika
– Produžetak nastave uzrokovan štrajkom nastavnog osoblja, epidemija koja je učenike odvojila od školskih klupa, nastavnika i prijatelja te primorala na brzu adaptaciju online nastavi, potres koji je pogodio šire zagrebačko područje kao i neizvjesnost oko održavanja ispita iz izbornih predmeta, nisu obeshrabrili ovogodišnje maturante koji su na maturi postigli bolje rezultate u odnosu na prethodnu generaciju. Gledajući obvezne predmete – ukupni broj negativnih ocjena iz hrvatskog i matematike smanjio se više od 40% u odnosu na prošlu godinu. Prije početka provedbe ispita ovogodišnje državne mature jasno sam naglasila da vjerujem u maturante i ovu generaciju jer su po mnogočemu posebni i drugačiji – zaključuje Ivana Katavić, šefica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
I dok su se u prvim danima pisanja ispita državne mature koji su se zbog epidemiološke situacije odvijali prvi put u dva ispitna bloka javnost i politika opet zabavljali na svoju ruku proglašenim teškim pitanjima na državnoj maturi poput pitanja o ludizmu, učenici, odnosno njihovi rezultati, iznova su pokazali da tako proglašena teška pitanja njima ipak nisu problem – to dokazuje i postotak riješenosti.
– Analize podataka pokazale su da pojedini zadaci koji su se medijski eksponirali kao teški i pristupnicima nepoznati npr. „ludizam”, nisu u skupini najtežih zadataka te su njihove metrijske karakteristike dobre – poručili su iz Nacionalnog centra.
Analizirajući obvezne ispite, najviše se birala matematika na osnovnoj razini kojoj je pristupilo 19.645 učenika, hrvatski viša razina koju je biralo 19.288 pristupnika i engleski jezik više razine kojem je pristupilo 16.969 maturanata, a očekivano najbolje rezultate kao i prethodnih godina ostvarili su učenici u stranim jezicima, odnosno u engleskom jeziku. Naime prosječne ocjene na osnovnoj razini engleskog jezika bile su tri i četiri dok su učenici koji su birali engleski na višoj razini prosječno dobivali četvorke i petice. Trojka i četvorka prosječne su ocjene učenika koji su pristupili ispitima njemačkog jezika.
Iako je ova generacija ostvarila općenito bolji rezultat u odnosu na prošlogodišnju, još uvijek se ne mogu pohvaliti činjenicom da ostvaruju bolje ocjene u materinskom jeziku – trojka je naime u ovoj generaciji prosječna ocjena kojom su polagali ispite hrvatskog i na višoj i na osnovnoj razini. Usporedi li se taj prosjek s prošlogodišnjom generacijom, prosječna ocjena na osnovnoj razini lani je iz toga predmeta iznosila 2,4.
Trojka je i prosječna ocjena kojom je ovogodišnja generacija maturanata riješila i ispite matematike. To je pomak u odnosu na prošlu godinu kada je na višoj razini prosječna ocjena bila 2,4, dok je na osnovnoj razini prosječna ocjena bila 2,2.
– Od obveznih predmeta na državnoj maturi i dalje je najpopularnija matematika na osnovnoj razini te hrvatski i engleski jezik na višoj razini, dok u izbornom dijelu ispita svakako treba izdvojiti fiziku s gotovo sedam tisuća prijava. Pristupnici postižu najbolje rezultate na ispitima iz stranih jezika, u prosjeku s ostvarenih između 65 i 75% bodova – kazala je Ivana Katavić.
Ukupno gledajući, ovogodišnja generacija ostvarila je nešto lošije rezultate u izbornim predmetima – bolji su bili s tek nešto većim prosječnim rezultatom u biologiji i informatici koja se pak upisuje na listu najpoželjnijih izbornih predmeta među maturantima.
– Usprkos ukupnom smanjenju broja pristupnika iz godine u godinu, jedini ispit kod kojeg se bilježi konstantan rast broja prijava je informatika. Nastave li se ti trendovi, moguće je da već sljedeće školske godine u pet najtraženijih ispita ostane samo jedan društveni, i to politika i gospodarstvo – tumače u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
A politika i gospodarstvo i nije najlakši ispit državne mature – najveća ocjena na tome ispitu je trojka, iako promatrano prosjek u odnosu na prošlu godinu u tome ispitu pada – lani je iznosio 2,6 a ove godine 2,3.
Jedinice iz psihologije
Ovogodišnja generacija može se pohvaliti i s četvero učenika koji su dva ispita – onaj iz matematike i fizike riješili bez ijedne pogreške dok je lani u cijeloj generaciji to za rukom pošlo tek jednoj učenici, polaznici splitske gimnazije. Među ovogodišnjim maturantima petero je njih koji su bez ijedne greške riješili ispit matematike na osnovnoj razini, ispit mađarskog, španjolskog na višoj i talijanskog jezika na višoj i osnovnoj razini.
Ispit iz matematike na višoj razini bez ijedne pogreške riješila su u cijeloj generaciji 32 učenika, 47 učenika bez pogreške je napisalo ispit iz engleskog na osnovnoj razini, a osmero njih na višoj razini, dok je fiziku bez ijedne pogreške riješilo sedmero učenika.
I dok je jedinica najčešća ocjena na ispitu iz psihologije, šestero učenika od ukupno 2993 koji su pristupili tome ispitu riješilo ga je sa 100-postotnim rezultatom.
– Jezični ispiti rješavali su se, već tradicionalno, najbolje. Pristupnici su puno bolje rješavali obvezne ispite, a izborne su rješavali lošije. Tome su mogući uzroci neizvjesnost vezana za provedbu izborih ispita, ali i nastava na daljinu, osobito u eksperimentalnim predmetima poput fizike i kemije – navode iz Nacionalnog centra. Nastava na daljinu dovela je do još jednog poražavajućeg sustava u obrazovanju – naime, po ovim rezultatima ispada da su se učenici bez dolazaka u školu bolje pripremili za ispite mature svjesni činjenice da ako ne ispune sve školske obveze ionako neće biti značajnije kažnjeni. Pojedine škole i razredi ovisno od mjesta do mjesta iskazali su se u izuzetnom naporu nastavnika koji su neumorno radeći na daljinu pripremali svoje učenike isključivo za ispite državne mature – no ti napori poduzeti i od učenika i od savjesnih nastavnika nemaju nikakve veze, potvrđuju to i sami nastavnici, s izmjenama koje se odnose na Školu za život ni s promjenama koje su im nametnute – jednostavno svoje učenike nisu željeli ni mogli ostaviti na cjedilu. Upravo to iskustvo bit će dragocjeno nadolazećoj generaciji koju, nastavi li se epidemiološka slika kakva je sada, ne očekuje ništa drugo nego nastavak nastave na daljinu. A i nadolazeća generacija maturanata pokazuje odgovornost prema državnoj maturi – već su tražili da im se jasno naznači što i kako se moraju pripremati za svoj najvažniji ispit, a sudeći po iskustvu iz ove godine, kad su im za pripremu na raspolaganju bili i materijali na stranicama Nacionalnog centra, svaka pomoć u spremanju za maturu i više je nego dragocjena. Učenici pak koji će ove godine biti treći razred okušat će se u probnoj novoj maturi koja bi trebala pratiti dosadašnju izmjenu kurikula i u punu primjenu ući za dvije godine. Praksa pokazuje da je u sustav obrazovanja nužno uvesti više nacionalnih ispita kako bi učenici do mature razvili naviku i smanjili stres od nacionalnog ispita, a takvi bi rezultati i znatnije pridonijeli izmjenama obrazovnog sustava pa i izmjenama u procesu državne mature. Dotad bi školstvo trebalo koristiti velike analize nakon svake provedene državne mature, što dosad i nije bila praksa.
Ovogodišnja generacija maturanata uspjela je u još jednom – znatnije smanjiti broj padanja na ispitima. Naime, pasti na državnoj maturi mogu samo gimnazijalci dok negativna ocjena strukovnjacima znači lošiji plasman na rang-listi za upis na željeni fakultet i novi izlazak na državnu maturu. Tako je ove godine od ukupno 11.850 gimnazijalaca koji su pristupili državnoj maturi palo njih 453, dok je 5011 učenika strukovnih škola imalo negativnu ocjenu na jednom ili više predmeta. Drugim riječima, ove godine svaki peti gimnazijalac i svaki drugi učenik strukovnih škola dobio je barem jednu nedovoljnu ocjenu na ispitima državne mature. Ove godine ukupan broj negativnih ocjena iz hrvatskog i matematike iznosio je 6631, dok je lani ukupni zbroj iznosio 8748 negativnih ocjena (ne učenika) iz spomenutih predmeta.
Promatramo li samo gimnazijalce, 426 učenika palo je maturu iz jednog obveznog predmeta, dvadeset njih iz dva obvezna predmeta, dok je sedmero maturanata dobilo jedinicu iz sva tri obvezna predmeta. Među učenicima strukovnih škola od ukupno 14.866 učenika, koliko ih je pristupilo ispitima državne mature, njih 1264 dobilo je negativne ocjene iz dva obvezna predmeta, dok je 450 učenika srednjih strukovnih škola imalo jedinice iz tri obvezna ispita državne mature.
– Od ukupnog broja pristupnika, 44 posto čine gimnazijalci kojima se uspješnim polaganjem ispita obveznih predmeta osigurava završnost srednjoškolskog obrazovanja. Upravo je u tom dijelu pristupnika zabilježen velik pomak – u odnosu na proteklu godinu u kojoj je zabilježeno više od tisuću padova nekog od tri obvezna ispita, ove godine negativnu ocjenu na nekom od obveznih ispita dobilo je nešto manje od 450 gimnazijalaca, što je smanjenje od 60 posto – poručili su iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Provedenim ispitivanjem među učenicima jasno je, naglašavaju, da je ovogodišnjoj generaciji veći stres od ispita državne mature bila neizvjesnost kojoj su ih izložili upravo oni koji kroje proces njihova obrazovanja. Stoga, ponovi li se iduće godine scenarij školovanja na daljinu, političarima treba biti jasno – maturanti nisu niti smiju biti zadnja rupa na svirali koja će u posljednji tren saznati njima ključne informacije o održavanju ispita državne mature.
Uspjeh državne mature ostvario se i u epidemiološkoj slici – naime tijekom održavanja mature, što je bio argument mnogim političarima tijekom rasprava o njezinu prekidu, među učenicima se virus nije proširio, u cijeloj zemlji nitko se za pisanja ispita nije zarazio koronavirusom.
