Međunarodni dan sjećanja na Holokaust obilježili su danas i saborski zastupnici minutom šutnje te izložbom plakata 16 studenata dizajna, čiji su radovi izabrani na međunarodnom natječaju na temu Holokausta.
– Na današnji dan prije 67 godina oslobodilačke trupe ušle su u Auschwitz, a za preživjele u logoru bio je to kraj mučenja, poniženja, ubijanja i patnje. Za čovječanstvo bio je to tek početak suočavanja s neshvatljivim razmjerima krajnje nehumanosti i zla koje je osmislio ljudski um, a provele su ljudske ruke – rekao je predsjednik Sabora Boris Šprem. Iako je bio tek jedan u nizu logora smrti, nastavio je Šprem, Auschwitz je danas sinonim za nacističke zločine i pokušaj istrebljenja židovskog naroda, ali i drugih tzv. nearijevskih rasa na tlu Europe.
– Nacistička i fašistička ideologija su poražene, no milijuni ljudi koji su tijekom Drugoga svjetskog rata sustavno ubijani u logorima nezacijeljena su rana europske povijesti. Gomile trupala koje su osloboditelji zatekli u Auschwitzu i slike izgladnjelih preživjelih logoraša ne mogu dočarati svu surovu brutalnost nacističke ideologije. Kakav je to osjećaj kada te pred tisućama drugih ljudi skinu do gola i svedu tek na serijski broj – kazao je Šprem te dodao kako je milijunima ljudi na ovaj način smišljeno poništavan identitet, oduzeta im je nada, budućnost i na kraju im je bio oduzet život samo zato što je netko smatrao da su manje vrijedni.
– Sjećanjem na žrtve Holokausta mi upozoravamo na užasavajuću nepravdu koja im je učinjena i iskazujemo naše najdublje poštovanje prema njihovu bezobzirno pogaženom ljudskom dostojanstvu. Žrtve Holokausta pokazuju nam i koliko je kratak put od prezira, preko diskriminacije do mržnje i zločina. One su opomena i obveza svima nama kao i budućim generacijama da više nikada nitko ne bude proganjan zbog pripadnosti drugoj naciji, vjeri, zbog drugačijeg političkog uvjerenja ili drugačije spolne orijentacije. Tim više što smo još uvijek suočeni s pojedinačnim pokušajima da se nacistički i fašistički zločini umanje ili čak posve negiraju – objašnjavao je Šprem.
– Upravo su svijest o strahotama Drugoga svjetskog rata i osjećaj odgovornosti prema budućim generacijama ugrađeni u temelje današnje Europske unije. Prihvaćanjem članstva u EU još jednom smo potvrdili svoju u Ustav ugrađenu privrženost antifašizmu kao i želju za izgradnjom društva mira, slobode, demokracije, tolerancije i ravnopravnosti – zaključio je Šprem.
Već me ovo zamara.Od malih nogu smo učili o tim židovima da su brdo poubijani.Mene osobno ništa ne znače zločini nad njima koga briga ,kad je to bilo.Dali se naši političari sjećaju naših poginulih iz domovinskog rata.Nek se pozabave time a ne nas zamarat sa židovima.