Dan je planeta Zemlje. Slavimo ga tradicionalno od 1970. godine. Mnogobrojne su akcije koje se poduzimaju na taj dan kako bi se smanjio štetan utjecaj na okoliš pa se tako, primjerice, na neko vrijeme gasi gradska rasvjeta, a tog dana više se govori o važnosti našeg planeta i njegova očuvanja. Danas, na taj dan, potrebno je staviti fokus na ono što nam, između ostalog, omogućava da živimo, što omogućava našoj klimi da funkcionira, a na što često zaboravimo i o čemu ne vodimo dovoljno računa – naše šume.
Jedna smo od šumama najbogatijih europskih zemalja. Tim više, zaštiti šuma trebamo posvetiti posebnu pažnju.
Mali koraci do promjene
Bilo bi dovoljno da šume promatrate kao čitav niz povezanih ekosustava te da učinite najmanje što možete – posadite stablo. Gledano u brojkama, kad bi svaki građanin jednom godišnje posadio jedno stablo, imali bismo četiri milijuna stabala više svake godine. Osim sadnje stabala, treba pripaziti i na šumske požare. Upravo su oni jedan od najvećih razloga deforestacije u Europi. Malim trenutkom nepažnje možemo uzrokovati odlazak cijele šume u nepovrat.
Zašto su nam šume važne?
Šume pokrivaju jednu trećinu Zemljine kopnene mase i oko 1,6 milijardi ljudi – uključujući više od 2000 autohtonih kultura – ovisi o njima kad je riječ o sredstvima za život, lijekovima, gorivu, hrani i skloništima. Šume su biološki najraznovrsniji i jedan od najsloženijih ekosustava na kopnu, u kojima živi više od 80 posto kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.
Ipak, unatoč svim tim neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, socijalnim i zdravstvenim prednostima, globalno krčenje šuma nastavlja se alarmantnom stopom – prema podacima UN-a 13 milijuna hektara šume uništava se godišnje. Krčenje šuma čini 12 do 20 posto globalnih emisija stakleničkih plinova koje pridonose klimatskim promjenama. Da bi problematika bila jasnija, potrebno ju je objasniti na svakodnevnim pojavama
Svi resursi koje poznajemo potječu upravo iz šume. Tako kada popijemo čašu vode, napišemo zabilješku u bilježnicu, uzmemo lijek protiv groznice ili gradimo kuću, ne razmišljamo da je svaka od ovih radnji na neki način povezana s tim ekosustavom. Pri svakoj radnji, svakom pokretu tijekom života ispuštamo ugljikov dioksid. A upravo tu su nam se šume pokazale kao veliki saveznik zbog stalne apsorpcije ugljikovog dioksida. Osim toga, veći broj šuma utječe pozitivno i na klimatsku sliku u svijetu, koja se ionako nalazi u nepovoljnom položaju.
Podizanje kolektivne svijesti
Kolektivna svijest o šumama svakako nedostaje, stoga ju je bitno podići na globalnoj razini. Mnogobrojni su projekti koji se posvećuju upravo zaštiti okoliša i očuvanju naših domaćih ekosustava. Pozitivan primjer takvog projekta koji postoji već osmu godinu zaredom Inin je Zeleni pojas. Ovim projektom u tekućoj godini INA financira 12 projekata usmjerenih prema očuvanju i zaštiti okoliša. Kao kompanija koja se brine za ekosustav, INA ovim projektom potiče mlade da sade biljke, a prednost u odabiru projekata daje onima koji koriste opremu od prirodnih i ekološki prihvatljivih materijala.
Ova hvalevrijedna priča datira iz 2014. godine, a pokrenuta je s ciljem širenja svijesti o važnosti održivog razvoja. U sklopu Zelenog pojasa INA je na suradnju pozvala nevladine udruge i edukativne ustanove kako bi zajedničkim snagama pridonijeli očuvanju okoliša u lokalnim zajednicama.
Kroz ovaj program INA sufinancira projekte poput pošumljavanja, uređenja zelenih površina, čišćenja podmorja, priobalja, jezera i rijeka, edukacija o ekologiji te druge slične aktivnosti iz područja zaštite okoliša, prirode i klime. U proteklih sedam godina realizirano je više od stotinu projekta koje je INA sufinancirala s više od dva milijuna kuna.
U sklopu Zelenog pojasa posađeno je više od 8000 sadnica i zazelenjen je prostor od 65.424 m2. Inin program Zeleni pojas kao primjer dobre prakse uvršten je u Globalno izvješće o održivom razvoju za 2018. godinu. Prepoznat je kao program koji direktno pridonosi očuvanju života na Zemlji, jednom od 17 globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Pravi je primjer spoja edukacije i kvalitetne brige za okoliš.
Sadržaj nastao u suradnji s Inom.
