Utjecaj pandemije na tržište

Među rijetkima u EU lijekove proizvodimo u svojoj državi

jgl
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
1/2
10.11.2021.
u 15:50

Troškovi generičkih lijekova iznose samo 4%, no i uz taj mali udio troška njima se liječi čak 60% pacijenata

Dvije pandemijske godine uvelike su utjecale na europsko tržište lijekova pa je vraćanje proizvodnje u Europsku uniju jedna od ključnih točaka strategije europske farmaceutske industrije, što je proces koji traje nekoliko godina. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje nisu imale nestašicu lijekova, ne računajući kratkotrajno razdoblje na početku pandemije kad se počelo gomilati zalihe lijekova.

To možemo zahvaliti činjenici da hrvatski proizvođači lijekova već imaju proizvodnju u zemlji (i to u svim segmentima, od istraživanja i razvoja preko proizvodnje supstanci do gotovih proizvoda), a upravo to predstavlja veliki kapacitet za veću dostupnost lijekova, a ujedno i za uštede u zdravstvenom sustavu. Tim više što se svaki euro uložen u ovu industriju umnaža osam puta te je osiguran stabilan rast dobiti, koja se većinom reinvestira, a prati je rast zapošljavanja.

05.04.2016., Zagreb - Ilustracije proizvodnje u tvornici PLIVA. PLIVINO poslovanje obuhvaca proizvodnju gotovih lijekova i aktivnih farmaceutskih supstancija. Proizvodna lokacija u Zagrebu specijalizirana je za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova, sterilnih proizvoda, krema i masti. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Foto: Sanjin Strukić /PIXSELL

Također 73% prihoda te industrije temelji se na izvozu, što je važan pokretač gospodarstva u zemlji. Od ukupnog zdravstvenog budžeta troškovi lijekova na recept čine 15%, a troškovi generičkih lijekova samo četiri posto, no i uz taj mali udio troška njima se liječi čak 60% pacijenata u Hrvatskoj. Od ukupne potrošnje bioloških lijekova, biosimilari su 2019. zauzimali tek 13% tržišta, no očekuje se rast.

– U skandinavskim zemljama, sklonijim prihvaćanju inovacija, udio biosimilara iznosi više od 60 posto, dok je u južnim zemljama to desetak posto i tu postoji golem prostor za veću dostupnost liječenja – navodi Jerko Jakšić, predsjednik HUPove Udruge proizvođača lijekova (UPL) i predsjednik Uprave PharmaSa, domaćeg proizvođača s pogonima u Popovači.

Kao primjer navodi lijek za multipli mijelom koji je isprva koštao 7500 kuna i njime se kao četvrtom linijom liječilo 150 pacijenata, dok sada košta 220 kuna i njime se kao lijekom prve linije liječi oko tisuću pacijenata. Glavninu troškova nose skupi lijekovi, a istodobno se ishodi liječenja tim lijekovima ne prate. Troškovi proizvodnje koji rastu generalno, rastu i u ovoj grani pa domaći proizvođači lijekova osiguravaju neke lijekove bez profitne marže. Cijene lijekova ne smiju rasti, ali će se zato neki stari lijekovi prestati proizvoditi, poručuju te podsjećaju da kod nekih farmaceutskih proizvoda PDV i ljekarnička marža čine i više od 50% njihove cijene.

>> Pogledajte i ovaj video: Velika Britanija prva odobrila lijek protiv COVID-19 molnupiravir

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije