Prof. dr. sc. Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, ima šansu postići ono što svojedobno, prije nego je postao predsjednik države, nije uspio prof. dr. sc. Ivo Josipović (ali je visoko dogurao i njegov protukandidat postao je prvi predsjednik suda) – postati sutkinja Međunarodnog kaznenog suda, prva u Hrvatskoj. Vlada ju je nakon natječaja izabrala kao našu kandidatkinju, koju će između svih ostalih birati skupština država članica Rimskog statuta MKS-a. Protukandidati u Vladinu izboru bili su joj dr. sc. Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda, i odvjetnica Vesna Alaburić.
U sukobu s Vladom
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić lani je putem e-maila raspustio radnu skupinu za ZKP, koju je vodila prof. Đurđević, nezadovoljan brzinom rada pa su njihov posao okončali ljudi iz Ministarstva. Profesorica je potom bila vrlo kritična prema sadržaju izmjena ZKP-a, najavljujući nove ustavnopravne probleme. Đurđević je bila i članica radne skupine za izmjenu Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, ali kako nije mogla uskladiti fakultetske obveze, nije sudjelovala u radu te je javnim pismom kritički istupila protiv izmjena tog zakona nazvanih lex Perković, a kojima su se kršile preuzete obveze prema EU. Kasnije je uz prof. dr. sc. Davora Derenčinovića bila najveći argument premijeru i drugima koji su zastupali stajalište suprotno od Vrhovnog suda u slučajevima Perković i Mustač.
Predstojnica katedre
Suci MKS-a biraju se iz reda osoba s visokim moralnim kvalitetama, nepristranih i čestitih ljudi kvalificiranih za najviše sudačke dužnosti u svojoj zemlji, priznate stručnosti iz kaznenog prava te moraju tečno govoriti barem jedan od službenih jezika suda (Đurđević govori engleski, njemački i francuski). Đurđević je 1997. magistrirala kriminologiju na sveučilištu u Cambridgeu. Predstojnica katedre u Zagrebu postala je kad je akademik Davor Krapac postao ustavni sudac, a Josipović šef države.
Kako bi to Zlata mogla a Ivo nije mogo?