Desničarska vlada Giorgije Meloni, kako je izvijestila talijanska novinska agencija Ansa, odobrila je ovih dana osnivanje “muzeja sjećanja na fojbe, na masakr tisuća Talijana i njihovo prisilno protjerivanje od Titovih partizana u etničkom čišćenju na kraju Drugog svjetskog rata”. Muzej će se zvati samo Muzej sjećanja, a njegovo sjedište bit će u Rimu. Za projekt iza kojeg stoje ministarstvo kulture, grad Rim, regije Veneto i Furlanija – Julijska krajina i regija Lazio, na čijem se području nalazi Rim, vlada u Rimu odobrila je osam milijuna eura. Kako javljaju talijanski mediji, osnivanje novog muzeja predložili su premijerka Meloni i sada već bivši ministar kulture Gennaro Sangiuliano, koji je nedavno podnio ostavku nakon što se otkrilo da je svoju bivšu ljubavnicu imenovao savjetnicom u svom ministarstvu, što je izazvalo burne reakcije u javnosti. Sangiuliano kaže da je osnivanje Muzeja sjećanja “povijesna dužnost prema istarskim, riječkim i dalmatinskim prognanicima koji su stradali pod Titovom komunističkom diktaturom”, poručujući da se tragedija prognanih i ubijenih Talijana “ne smije zaboraviti”.
Selektivno sjećanje
Osnivanjem muzeja talijanska vlada želi očuvati uspomenu na fojbe i egzodus. Svrha je muzeja, kako navode u Rimu, “očuvanje spomena na tragediju Talijana i svih žrtava fojbi i egzodusa Istrana, Riječana i Dalmatinaca iz njihovih domova”. Zbog toga se Italiji 10. veljače, dan kada je potpisan Pariški mirovni ugovor, koji se u Italiji zbog činjenice da se tim sporazumom Italija morala odreći svojih kolonijalnih posjeda, pa i područja na istočnoj obali Jadrana, doživljava kao nacionalna tragedija, od 2005. obilježava kao Dan sjećanja na fojbe i egzodus Talijana iz Istre, Rijeke i Dalmacije. Dolaskom na vlast vlade premijerke Meloni, političarke s neofašističkim korijenima, čini se da su u Rimu odlučili intenzivirati obilježavanje Dana sjećanja, pa je tako prošle godine Dan sjećanja prvi put obilježen i posebnim edukacijskim vlakom koji je 10. veljače iz Trsta krenuo na turneju po talijanskim gradovima, a riječ je o putujućoj izložbi koja je dva tjedna od sjevera do juga zemlje obilazila talijanske gradove predstavljajući službenu talijansku istinu o fojbama i egzodusu.
Sada će fojbe i egzodus Talijana dobiti i poseban muzej, koji će se zasigurno usredotočiti na događaje koji su uslijedili nakon kapitulacije Italije 1943., kao i nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945., odnosno na odmazdu nad Talijanima i njihovo protjerivanje s područja na istočnoj obali Jadrana, ali bez povijesnog konteksta i objašnjenja što je tome prethodilo i što je dovelo do fojbi i egzodusa. Tako se, primjerice, u talijanskom zakonu kojim je ustanovljen Dan sjećanja krvava fašistička vladavina na istočnoj obali Jadrana uopće ne spominje, a malo je vjerojatno da će biti spomenuta i u budućem muzeju. Talijanski poraz 1943. i partizanska pobjeda u Jugoslaviji 1945. doista su praćeni valovima nasilja i nad talijanskim stanovništvom, a žrtve su ponekad bez suđenja likvidirane i bacane u kraške jame, fojbe, premda među povjesničarima ne postoji suglasje oko njihova broja. Međutim, ako se apostrofira samo nasilje nad Talijanima, a zanemari sve ono što je tome prethodilo, a radi se o sustavnom, organiziranom i masovnom nasilju nad Hrvatima i Slovencima na područjima koja su nakon Prvog svjetskog rata pripala Italiji i koja su trajala puna dva desetljeća, a ne samo u godinama Drugog svjetskog rata, onda je riječ o izrazito selektivnom sjećanju.
Eliminacija antifašizma
Talijanski čelnici Dan sjećanja i komemoracije koje se tog dana održavaju u Rimu i u Bazovici kod Trsta, gdje se nalazi jedna od najpoznatijih fojbi, često koriste za slanje revizionističkih i iredentističkih poruka Hrvatskoj i Sloveniji. Tako je tadašnji predsjednik Europskog parlamenta i aktualni šef talijanske diplomacije Antonio Tajani prije nekoliko godina u Bazovici šokirao izjavom o “talijanskoj Istri” i “talijanskoj Dalmaciji”, dovodeći u pitanje granice uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata. Potpredsjednik talijanske vlade i ministar infrastrukture i prometa Matteo Salvini prije nekoliko godina prvi je put fojbe počeo izjednačavati s Auschwitzom, a Talijane sa Židovima, što je u međuvremenu postalo dio službenog narativa, premda je riječ o povijesnoj krivotvorini. Međutim, unatoč agresivnoj retorici i pozivanju na “povijesne istočne granice”, čini se da primarni cilj talijanske politike ipak nije oživljavanje teritorijalnih zahtjeva na istočnoj obali Jadrana, nego se uglavnom radi o zadnjem činu višegodišnjeg procesa eliminacije antifašizma i nasljeđa talijanskog pokreta otpora iz povijesnog sjećanja, koji se sada diskvalificiraju kao antitalijanski, premda je i u tom slučaju riječ o otvorenom revizionizmu i povijesnom nasilju.
FOTO Karijera mu je krenula uz 'tatin poguranac', zarađivao milijarde i doživio bankrote: Dječak plavih očiju opet želi biti prvi čovjek SAD-a
Da su bili čiste savjesti, ne bi bilo egzodusa! 85% su bili ološ fašistički.