Stotine tisuća ljudi koji dolaze, prolaze i što je moguće brže iz Hrvatske odlaze na svom izbjegličkom putu od rata i bijede prema zapadu, vjerojatno su svakog od nas natjerale da se barem jednom pita: pa dobro, zar smo mi baš takva kukavet i sirotinja da baš nitko od izbjeglica i ne pomišlja ostati i skrasiti se barem privremeno u našoj lijepoj državici?
Još uvijek su rijetki stranci koji dolaze živjeti i raditi u Hrvatsku. Neki od njih to čine zbog ljubavi, a drugi dolaze poslom kao predstavnici stranih korporacija i u njima ćemo prije vidjeti kolonizatore nego prve laste koje i nama, domaćinima, najavljuju proljeće. Ali, da stvari nisu baš tako crne govori velika vijest iz Zagrebačke filharmonije. Prije dva tjedna prvi je hrvatski orkestar raspisao audiciju za 11 radnih mjesta. Traže se glazbenici za mjesta prve flaute, oboe, fagota, trube, horne, potom udaraljkaš, tri druge violine te na određeno vrijeme prva violina i violončelo. Audicija će se održati 7. i 8. prosinca, a prema riječima ravnatelja Zagrebačke filharmonije Mirka Bocha, do sredine ovog tjedna već se bilo prijavilo više od pedeset glazbenika. Među njima samo četvero iz Hrvatske, svi ostali su stranci.
Plaće manje, rade više
Za život u Hrvatskoj i rad u Zagrebačkoj filharmoniji, na audiciji će se svim svojim umjetničkim snagama i talentima natjecati glazbenici s europskog istoka i zapada. Preko žica na sjevernoj i zapadnoj hrvatskoj granici u Zagreb će doći umjetnici iz Italije, Slovenije, Austrije, Njemačke, Slovačke, Češke, Mađarske i Ukrajine da bi se, najbolji među njima, pridružili strancima koji kod nas već godinama sviraju i koji više i nisu stranci nego zagrebački filharmoničari.
– Za orkestar je to uvijek pozitivno. Svježa krv, uzbuđenje, pozitivna konkurencija, nova energija, ali, s druge strane, ovakav interes stranaca kod nekih domaćih glazbenika uvijek rađa i nesigurnost, pa čak i strah za vlastito mjesto i budućnost. Mi smo mali i na svakom velikom tržištu, pa tako i glazbeničkom, uvijek se pomalo bojimo da će nas stranci progutati, ali drugog puta nema i ovo je u svakom slučaju pozitivna stvar – govori Boch.
Međutim, s pravom ga zabrinjava tako mali broj zainteresiranih za filharmonijska mjesta među hrvatskim glazbenicima. U nastojanju da ohrabre i privuku osobito mlade glazbenike, u Filharmoniji su donijeli interni akt prema kojem audiciji mogu pristupiti i glazbenici koji još nemaju diplomu, pod uvjetom, budu li primljeni, da je donesu u roku od šest mjeseci. Ta je mjera u prvom redu namijenjena studentima završne godine studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i ostalim hrvatskim visokim glazbenim učilištima.
Hrvatskoj mladih glazbenika ne nedostaje. Ali, podaci koje iznosi Mirko Boch mogu se protumačiti i kao znak usmjerenosti najboljih mladih glazbenika prema inozemstvu, ali i kao znak apatije i malodušnosti koja se uvukla među naše ljude.
– Neki ljudi u orkestru reagirali su na objavu novih radnih mjesta i raspisivanje audicije sa zabrinutošću, neki su rekli da ih je toga i strah, premda ne mogu objasniti čega se točno boje. Kažu da nešto iza toga mora biti, ali ne znaju što – govori Boch.
Ali, ta skučenost i zatvorenost ljudi u vlastite čahure ne ide s glazbom koja sama po sebi ne poznaje granice i dolazak novih glazbenika, pa i stranaca, značit će novo otvaranje.
Mimo tih bojazni, Boch nema prigovora na svoje kolege, glazbenike orkestra i članove te kapitalne državne i nacionalne kulturne i glazbene ustanove. Plaće su im početkom godine smanjene za deset posto, ali oni sada, u odnosu na prijašnje razdoblje, rade i do četrdeset posto više. Filharmonijski ravnatelj zato visoko na prioritetnoj listi svojih želja i zadataka i ovom prilikom ističe očekivanje i nastojanje da se plaće u dogledno vrijeme povećaju za dvadeset posto.
I u ovom tjednu Zagrebačka filharmonija radi dvostruki posao. Osim redovitog koncerta u petak, u vlastitom pretplatničkom ciklusu, ovaj put pod ravnanjem glasovitog maestra Hansa Grafa i sa slovenskom violinističkom zvijezdom Lanom Trotovšek kao solisticom, orkestar će večer kasnije nastupiti i u ciklusu Lisinski subotom na koncertu kojim poznati hrvatski komorni sastav Trio Orlando proslavlja 30. godišnjicu postojanja.
Na kraju studenoga Filharmonija putuje u daleki Oman gdje će nakon prošlogodišnjega gostovanja po drugi put nastupiti u Kraljevskoj operi u Muskatu, glavnom gradu tog sultanata na obali Perzijskog zaljeva.
– Eh, da su nam dva takva gostovanja godišnje, mnogi bi financijski problemi bili riješeni – govori Boch o potpuno komercijalnom angažmanu Zagrebačke filharmonije za koji sve troškove i honorare plaćaju domaćini. Uz to, s obzirom na velika glazbenička imena i slavne orkestre koje si u Muskatu mogu priuštiti pa ih svake sezone i pozivaju, Zagrebačka filharmonija podiže si i međunarodni rejting uvrštavanjem na tu listu.
Sasvim drukčije bit će u veljači gostovanje u New Yorku, kada bi orkestar Zagrebačke filharmonije trebao nastupiti na gala-priredbi u Carnegie Hallu u korist sirijskih izbjeglica pred publikom koju će činiti diplomati i političari najvišeg ranga. Za takvu promociju Hrvatske, Zagreba i prvog orkestra valjat će već izdvojiti i neku kunu iz gradskog i državnog proračuna.
Ciklus posvećen mladima
Na proljeće Zagrebačku filharmoniju očekuju Brescia i Bergamo, ali ipak najprestižnije gostovanje i najvažnije za budućnost orkestra bit će ono na samu Novu godinu, 1. siječnja 2016. u velikoj dvorani Festspielhausa u Salzburgu. Novogodišnji koncert u Mozartovu gradu pod ravnanjem austrijskog maestra Davida Danzmayra, koji će dva dana ranije u Zagrebu dirigirati na tradicionalnom Filharmonijskom balu, važno je i zbog dana i mjesta koncerta, ali i budućeg odnosa glazbenika s novim šefom-dirigentom kojeg su sami izabrali.
Maestro Danzmayr potpisat će i program nove sezone 2016./2017. koji se ovih dana završava. Ravnatelj nam otkriva da će na otvorenju nove sezone, 23. rujna 2016., kada će maestro Danzmayr napokon i stupiti na dužnost šefa-dirigenta, solist biti mladi hrvatski pijanist Aljoša Jurinić koji se ove jeseni proslavio kao finalist Chopinova natjecanja u Varšavi.
Sam Danzmayr imat će sljedeće sezone osam nastupa, isto toliko i veliki maestro Kitajenko s kojim Zagrebačka filharmonija nastavlja održavati poseban odnos. Za svojih sada oko tri tisuće pretplatnika, u želji da ih bude još više, Filharmonija će svoja dva atraktivna ciklusa, Crveni i Plavi, povećati na dvanaest koncerata, a Bochov je plan uvesti i sasvim novi ciklus cijeli posvećen djeci i mladima.
Na putu tim planovima trebat će ipak svladati još neke ne tako male prepreke. Prva je borba za termine u dvorani Lisinski koja je sve rasprodanija za sve komercijalnije, a sve češće i takvom hramu glazbe neprimjerene programe. Drugi problem, tipičan za Hrvatsku i slične zemlje koje se još nisu otresle balasta birokracije, jest natječaj za šefa-dirigenta. Potpuno je apsurdno da se sada, nakon što je orkestar nakon godina traženja našao i izabrao novog šefa-dirigenta, i nakon što je taj austrijski mladi umjetnik sve veće međunarodne reputacije i s mnogim angažmanima u Europi i Americi prihvatio taj angažman, mora i formalno raspisati natječaj za šefa-dirigenta.
Kao i za audicije, tako će i za dirigentsko mjesto sigurno biti zainteresiranih, a morat će se formalno javiti i sam maestro Danzmayr. O svemu će se, opet formalno, morati izjašnjavati gradska upravna tijela i odbori, sve do rasprave i glasanja u Gradskoj skupštini.
Cijela ta nepotrebna procedura jedan je od najboljih primjera koji govori u prilog zahtjeva Zagrebačke filharmonije, koji postoje već dugo i kojima su se bavili i prethodni ravnatelji, da se napiše i donese i novi zakon kojim bi ovaj orkestar dobio poseban status, kakav i zaslužuje i koji bi mu omogućio da funkcionira i posluje prema svjetskim standardima.
To su stvari koje i domaće i strance odbijaju od Hrvatske. Ali, da se vratimo na početak i uistinu dobroj vijesti o otvaranju novih radnih mjesta u orkestru Zagrebačke filharmonije. Od velikog interesa stranaca u toj je priči još važnija djelotvorna, a ne samo verbalna potpora Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića gradskom orkestru od nacionalne važnosti. Obećanje dano prije gotovo godinu dana, sada je napokon ispunjeno, a do kraja sezone ravnatelj Boch očekuje otvaranje i raspisivanje audicije za još osam radnih mjesta. To bi za orkestar bilo značajno pojačanje i time bi se stalni sastav zaokružio na broju koji već odgovara normama koje u Njemačkoj, primjerice, pripadaju orkestrima “A-kategorije”. Takvo pojačanje orkestra ima i svoje ekonomske razloge jer omogućuje obavljanje posla i dodatne projekte bez angažiranja i plaćanja pojačanja, popuna i zamjena.
I na kraju, najljepše što je ravnatelj Boch rekao o glazbenicima Zagrebačke filharmonije. Do audicije, naime, treba još riješiti problem sastava komisije u kojoj bi morao biti i barem jedan iskusan dirigent. Bilo bi, naravno, najbolje kada bi to bio budući šef-dirigent, ali on je u to vrijeme u Americi, a i nekoliko drugih glasovitih imena koje su pozivali tada je već zauzeto. Međutim, Boch kaže da ga to ne zabrinjava jer najbolji čuvari kvalitete orkestra i kriterija izbora novih članova su sami glazbenici Zagrebačke filharmonije. Zbog samih sebe oni u svom društvu žele najbolje. Odakle god oni došli.
>> Svečanim koncertom započela 145. sezona Zagrebačke filharmonije
