On je iz miješanog braka dvoje ateista, ona iz katoličke obitelji. Dugo razgovaraju o tome gdje će izgovoriti sudbonosno "da". Vrijeme prolazi, a vjenčani planovi dvoje zaljubljenih počinju podsjećati na tvrdoglavo natezanje starog para. U međuvremenu se njoj malo zaokružuje trbuščić.
Vaga počinje pretezati na stranu buduće mame. Ustupci su dogovoreni: vjenčanje će biti u jednoj novozagrebačkoj crkvi, od mladoženje se neće tražiti aktivno sudjelovanje u ceromoniji, bit će dovoljno da odstoji i u pravom trenutku odgovori "da". Usred rituala svećenik mu se ipak neočekivano obraća, zatečeni mladoženja odstupa korak, roditeljima izbija znoj, svatovi zažamore i obred se potom ubrzano privodi kraju.
Stalne dvojbe
Mnogi su mješoviti parovi posljednjih godina zapamtili svoje vjenčanje po sličnoj nervozi. Kao da je nema dovoljno i inače zbog različitih običaja i svjetonazora, pitanja gdje će biti svadba, što će biti posluženo, koliko ljudi i koga pozvati, što će tko platiti... Pitanje obreda posebno je zbog nedavne prošlosti osjetljivo, pak, kad su u pitanju brakovi Hrvata i Srba, pripadnika katoličke i pravoslavne vjere. Nema podataka kako to većina rješava. Zna se jedino da su mješoviti brakovi u pravoslavnim crkvama rijetki, a u katoličkima, što je i logično, brojniji.
Pretpostavlja se da dio miješanih parova dvojbe rješava tako što se, poput ateista i onih koji su crkveni obred konzumirali u prvom braku, odlučuju za građanski obred vjenčanja. Podaci Ureda za državnu upravu govore da je 66 posto od malo više od 23.000 preklanjskih brakova sklopljeno u vjerskom obredu, a 34 posto je građanskih. Zanimljivo je, inače, da je najviše crkvenih brakova u Zadarskoj županiji (77 posto), a građanskih u Istri (54 posto).
Etnička distanca
Profesor filozofije politike i predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora Žarko Puhovski kaže da se može pretpostaviti kako se mnogi "miješani" odlučuju i za neformalne bračne zajednice. Inače, broj se miješanih ozakonjenih brakova od 1990. do danas smanjio tri puta. Istina, smanjio se i broj brakova ukupno, s gotovo 28.000 sklopljenih te predratne godine na 22.700 u 2004. godini. Broj miješanih brakova između Hrvata i Hrvatica s pripadnicima srpske i crnogorske zajednice u istom je razdoblju pao sa 1545 na 557.
- O stupnju razvoja našeg društva puno govori i to da napredni svijet pod mješovitim brakovima misli na zajednice muškarca i žene, a mi na pripadnike različitih etničkih zajednica kaže Puhovski. Kako bilo, više je razloga za smanjenje broja mješovitih brakova. Broj Srba i onih koji se tako izjašnjavaju sada je triput manji nego prije rata. Smanjio se, dakle, potencijalni izvor tih bračnih partnera.
Posljedica je svakog rata, pa tako i ovog na našim prostorima, da se poveća međusobna etnička distanca, pa dio bira bračnog druga po pripadnosti istoj zajednici. Bojim se da će trebati proći još 15-20 godina da bi nacionalnost u tim pitanjima postala nevažna zaključuje Puhovski.
Građanski i vjerski brakovi po županijama
