Brojni su mediji prenijeli stav koji je glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić iznio u komentaru pod naslovom “Hrvatska nije ‘sekularna’ država”. Iako ga nije spomenuo, prepoznato je da polemizira i sa stavom koji je bivši predsjednik države Ivo Josipović iznio na svom Facebook profilu kad je u sklopu kritike količine vjerskog programa na HRT-u ženi koja se s njim nije složila uzvratio: “Hrvatska je sekularna zemlja. Nije katolička džamahirija.”
Pozivajući se na ustavno jamstvo jednakosti u pravima i slobodama, neovisno o spolu, jeziku, vjeri i inim različitostima, Miklenić zaključuje da nam to nikako ne daje za pravo tvrditi kako je Hrvatska “sekularna” kao ni da je “konfesionalna” država.
Svima ista prava i obveze
“Naime, država, kao država, da bi stvarno bila demokratska, mora biti neutralna i jamčiti svim građanima, bez obzira na sve razlike među njima, jednaka prava i obveze. Stoga svi koji Hrvatsku pretvaraju u ‘sekularnu državu’ ugrožavaju njezinu neutralnost i pretvaraju je u ideološku državu”, piše Miklenić inzistirajući na tomu da se hrvatsko društvo, osobito političari i mediji, oslobode nametanja vjernicima, kao velikoj većini u hrvatskom društvu, “svakoga sekularizma, a osobito onoga koji ima svoje korijene u komunističkoj ideologiji”.
Tri modela za Crkvu i državu
Miklenić zaključuje kako i sekularisti imaju pravo na svoje uvjerenje i njegovo javno iznošenje, “ali nemaju pravo dovoditi u pitanje ravnopravnost i jednakost pred državom vjernika i njihova građanska i vjernička prava, koja nisu, kako bi to sekularisti htjeli, samo osobna i privatna, nego su i društvena i javna” pa je stoga i prozivanje HRT-a zbog količine vjerskog programa na vjerski blagdan potpuno neutemeljeno, piše Miklenić.
Jesmo li dakle, prema Ustavu, sekularna država ili nismo, tko je u pravu – Josipović ili Miklenić? I prije nego što su oni progovorili na tu temu, još u studenome 2016., u povodu istraživanja o vjeronauku u Hrvatskoj, na tu je temu doc. dr. Frane Staničić, koji na Pravnom fakultetu u Zagrebu predaje kolegij Religija, pravo i društvo, za Večernji list rekao:
“U svijetu postoje tri modela, prvi je model jedinstva Crkve i države pa postoji državna crkva kao u V. Britaniji, Danskoj... Drugi je kooperacijski model, prevladavajući u Europi, u koji spadamo i mi te Italija, Njemačka, Španjolska... Treći je model stroge odvojenosti Crkve od države koji praktički vrijedi samo u Francuskoj, u kojoj vjeronauk nije u školama jer je ona apsolutno sekularna država. Pogrešno je izjednačavati sekularnost u Francuskoj i Hrvatskoj jer mi nismo sekularna država u smislu stroge odvojenosti Crkve od države kao Francuska. U nas se često ističe čl. 41. Ustava i st. 1. koji kaže da su država i Crkva odvojene, a zanemaruje se 2. st. istog članka kojim je propisana obveza države da štiti i pomaže vjerskim zajednicama”, istaknuo je tada Staničić.
Prema tomu, Miklenić je u pravu, a ne Josipović. Uostalom, da nije tako, ne bismo imali Vatikanske ugovore, crkveni brak, vjeronauk u školama, Vojni ordinarijat, sudske vlasti ne bi imale obvezu prethodnog obavještavanja crkvenih vlasti o istrazi nad klerikom...
Ovo je razvlacenje definicije sekularizma do beskonacnosti... Neka se Yusipovic i Miklenic prvo dogovore sto svaki od njih smatra sekularizmom pa neka onda raspravljaju. Cinjenice su da crkva po Ustavu ne moze obnasati niti sudjelovati u vlasti ili biti u drzavnom aparatu na bilo koji nacin, kao sto je cinjenica i da svecenici mogu propovijedati o cemu zele, pa tako i o politici, jer im to Ustavom nije zabranjeno, cak naprotiv. Onaj tko im to brani krsi Ustav jer je sloboda govora zagarantirana, osim u specificnim situacijama, a to nije politicki govor svecenika u crkvi. Neovisnost i ljudska prava sa sekularizmom veze nemaju. Religijski program na TVu sigurno ne ugrozava sekularizam drzave jer nitko nije prisiljen gledati emisije o religiji. Tu nema govora o sudjelovanju crkve u vlasti, osim sto Yusipovic ocito sudi po sebi, jer smo ga u Radmanovo vrijeme jahanja po HTVu i zivcima Hrvata gledali svaki dan u dnevniku po barem 15 minuta dok je bio predsjednik. Bas se pravi nasao kritizirati HRT.