– Danas smo izgubljeni u šumi neetičnosti. Političkim kandidatima više se isplati imati “dobrog” spin doktora nego inzistirati na dobrom novinarstvu. A sponzorirani tekstovi pisani kao novinarski prilozi najgori su oblik novinarske prostitucije – rekla je to danas na okruglom stolu “Novinarska etika u praćenju izbornih kampanja” Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti upozorivši na govor mržnje, uvrede, zloupotrebu djece u svrhu izbora i novinarskog izvještavanja, manipuliranje plaćenim oglasima i anketama. Rekla je da bi čak bilo poštenije kada bi se neki medij opredijelio i javno podržao nekog kandidata nego da se koristi prikrivenim marketingom.
Na okruglom stolu u organizaciji Vijeća za elektroničke medije i održanom u Hrvatskom novinarskom društvu urednica HTV-ova Dnevnika Sanja Mikleušević-Pavić ocijenila je da nova pravila praćenja izbornih kampanja, iako liberalnija, i dalje nisu dovoljna dobra te je, osvrćući se na stalne optužbe da je "HTV Josipovićeva televizija" i da ga se stalno protežira, priznala da na HTV-u jesu u dilemi kako sada pratiti predsjednika Josipovića jer on svaku priliku koristi za kampanju.
– A uzimajući u obzir prijašnja pravila praćenja izbornih kampanja koja su obvezivala HTV, mogu reći da smo do sada na našem ekranu imali takvu galeriju likova na izborima koje smo morali ugostiti da smo od toga mogli napraviti odličnu humorističnu seriju – kazala je Mikleušević-Pavić.
Urednik Dnevnika Nove TV Mislav Bago s Nove TV trenutačnu je predizborno-medijsku situaciju nazvao “lakrdijom” podsjetivši da je u ovom trenutku Josipović predsjednik države, Kolinda Grabar-Kitarović je, kako reče, samoproglašena predsjednička kandidatkinja HDZ-a te nije još uvijek i službena kandidatkinja, kao što to nisu niti ostali kandidati koje se ovih dana prati u kontekstu predsjedničkih izbora. Bago i zamjenik predsjednika Uprave RTL-a Ivan Lovreček s RTL-a najavili da će te dvije televizije napraviti vlastita pravila praćenja kampanje na temelju istraživanja javnog mišljenja. Marinko Jurasić iz Večernjeg lista uzvratio je da kriterij istraživanja i anketa nije dobar da bi se samo na temelju toga odlučilo kojem će se kandidatu dati koliko medijskog prostora jer bi prema tome neki manje poznati ili nezavisni kandidati koji u anketama stoje lošije dobili manje medijskog prostora, unatoč tome što možda mogu biti posve relevantni i ozbiljni kandidati. Jurasić se nije složio ni s tvrdnjom Dubravka Merlića s N1 televizije da bi onaj medij koji bi se odlučio javno podržati nekog kandidata bio gotov ako bi taj kandidat izgubio izbore.
Jurasić je svoju tezu potkrijepio kazavši kako se nekim medijima koji su se uoči referenduma o braku jasno odredili i bili protiv prijedloga o ustavnoj definicija braka, nakon što opcija koju su oni podržavali nije prošla – ništa nije dogodilo. Novinar Jutarnjeg lista Drago Hedl zapitao je trebaju li novinari prenositi neetične izjave političara i krše li novinari time etička načela struke te odmah i odgovorio da bi bilo pogrešno ne prenositi i takve neetične izjave političara jer javnost onda ne bi dobila cjelovitu sliku o tom političaru.
– Nedavno smo svjedočili da su iz ringa u kojem su se sukobila dva političara ozlijeđeni izašli samo mediji – kazao je Hedl govoreći o optužbama koje je gradonačelnik Zagreb Milan Bandić podignuo protiv RTL-a i HTV-a zbog izjava premijera Zorana Milanovića o njemu koje je izrekao u intervjuu. Predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen trenutačnim je najvećim problemom proglasila nepostojanje pravila za praćenje predizbornih kampanja, dok je čelnica Vijeća za elektroničke medije Mirjana Rakić upozorila kako se tijekom izbornih kampanja nerijetko koristi retorika uvreda, dezinformacija i govora mržnje, što se ne bi smjelo tolerirati. Predsjednik udruge lokalnih televizija Denis Mikolić požalio se na situaciju u kojoj se nalazi lokalne televizije kazavši da u njihovim vijestima, koje traju kratko, lokalni političari ne uspiju predstaviti svoje programe pa to žele učiniti u znatno duljim emisijama.
– Mi im pak te emisije i minute ne želimo pokloniti, a ne smijemo ih ni naplatiti. Mislimo da bi političari takve emisije trebali platiti i to novcem iz naknade za osvojeni mandat, što je uostalom novac nas građana koji oni dobivaju za osvojene mandate. A mi bismo u takvoj emisiji imali obvezu jasno dati do znanja da je to gostovanje plaćeno – reče Mikolić.
Čelnica Udruge za odnose s javnošću Aleksandra Kolarić pobunila se najprije protiv naziva "spin doktori", smatrajući ga pogrešnim i pogrdnim.
– Spin doktori su manipulatori, a mi to nismo. Mi se bavimo odnosima s javnošću – rekla je Kolarić dodavši kako je njima veliki problem ako se neki kolege u medijima predstavljaju kao nezavisni stručnjaci, a zapravo su angažirani kod nekih kandidata ili stranaka, ali to taje, a u Udruzi, kao reče Kolarić, za taj njihov prikriveni politički angažman nemaju dokaza. I dok je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković ustvrdila da kad bi se kandidati u kampanjama ponašali etičnije, onda bi novinarsko izvještavanje bilo etičnije, Helena Puljiz s T-portala suprotstavila se prije izrečenoj tvrdnji Dubravka Merlića da prostor portala nije uređen te da na portalima ima "svega i svačega''.
– Nije točno da pravila na portalima nisu regulirana. Postoje Zakon o medijima, pravila DIP-a... i mi ih se pridržavamo. No, problem praćenja izbornih kampanja mogao bi se riješiti tako da svaki medij ima i svoj etički kodeks. Kada smo već mi mediji uvučeni u tu igru, onda bismo upravo mi trebali biti inicijatori promjene izbornog zakonodavstva – kazala je Helena Puljiz dodavši da "svi mi zapravo fingiramo demokraciju".
Osvrćući se na stalne optužbe da je "HTV Josipovićeva televizija" i da ga se stalno protežira, priznala da na HTV-u jesu u dilemi kako sada pratiti predsjednika Josipovića jer on svaku priliku koristi za kampanju. Ja mislim da na YuTVV nikad nije bilo dileme , prati se samo partija