'GDJE JE RAZVOJ?'

Primjedbe na više od 50 stranica: Što je sve Milanoviću sporno u strategiji do 2030. godine

Zagreb: Prva sjednica Ekonomskog savjeta s predsjednikom Milanovićem
Foto: Robert Anic/PIXSELL
1/3
13.12.2020.
u 11:32

Predsjednik je zatražio da se objave imena ljudi koji su sudjelovali u izradi i recenziranju Strategije te da se obrazloži troškovnik

Kao što je i najavio, predsjednik Republike Zoran Milanović dostavio je svoje primjedbe na prijedlog državne Strategije do 2030. godine putem e-savjetovanja, i to na više od 50 stranica teksta. Glavna primjedba predsjednikova Ureda jest da previše prioriteta u Strategiji znači da prioriteti ne postoje. Dominantno je usmjerena prema državi i javnom sektoru s ciljem povlačenja novca iz fondova EU, ali nema garancija da će realizacija strateškog dokumenta biti učinkovita i pravodobna. Nadalje, Strategija polazište nalazi u dosadašnjim ekonomskim politikama koje nisu imale rezultate, ne prepoznaje Republiku Hrvatsku kao „solidarnu zemlju“, zanemaruje utjecaj pandemije na ljudska prava i slobode. Izradu strategije prate, ističe se, tri nedoumice.

Stanovništvo stari, a rješenje?

“Prva je povezana s autorstvom (podsjećamo na slučaj tzv. lex Agrokor) i stoga pozivamo da se objave imena ljudi koji su sudjelovali u izradi i recenziranju ovog dokumenta, na što javnost ima pravo. Druga nedoumica vezana je uz troškovnik izrade Nacionalne razvojne strategije (iznos od 32 milijuna kuna potrebno je obrazložiti javnosti). Izrada NRS-a stvar je od javnog interesa i kao takva zahtijeva transparentnost i po pitanju autorstva i po pitanju troškovnika”, ističe Milanović, a kao treći problem spominje kašnjenje. Predsjedniku smeta i prevelik naglasak na Inicijativi tri mora.

Kao nedostatak u Strategiji Milanović ističe to što se vidi da je glavni motiv za izradu stvaranje platforme za iskorištavanje financijske omotnice za razdoblje 2021.-2027.

“Temeljna ideja Strategije trebala bi biti dokidanje s javnim politikama koje evidentno nisu uspjele osigurati konvergenciju hrvatske ekonomije, a ona neće biti moguća bez adresiranja ključnih političko-ekonomskih problema koji su obilježavali to razdoblje. Dodatno, postavlja se pitanje što ako plan oko uspješnog povlačenja sredstava iz fondova EU ne uspije. Znači li to stagnaciju u promatranom razdoblju? Želimo li izraditi ovu Strategiju samo da povučemo sredstva iz fondova EU, ili ovaj krovni dokument treba stvarno biti putokaz razvoja Republike Hrvatske u sljedećem desetljeću? U tako dugom vremenskom roku optimalna ekonomska politika trebala bi se fokusirati na agregatnu ponudu i poticanje privatnog sektora”, sugerira Milanović, koji sumnja u provedivost postavljenih strateških ciljeva i ciljnih vrijednosti.

Nedostaje mu analiza problema niske produktivnosti, nedovoljno je istaknuta važnost privatnog sektora, ne adresira problem nejednakosti i siromaštva, ne spominje se ravnopravnost LGBT osoba, puno je rupa u dijelu koji se tiče zelene i energetske tranzicije.

Milanovićev ekonomski tim iznio je 20 prijedloga za poboljšanje Strategije, primjerice da poboljšanje palijativne skrbi treba biti jedna od prioritetnih politika i odgovor na trend demografskog starenja stanovništva, kao i briga o osobama s posebnim potrebama. Jednako tako obrazovanje i znanost trebaju naći mjesto među prioritetima. Svaka od primjedbi i sugestija detaljno je obrazložena. Inače, tijekom rasprave o prijedlogu Strategije stiglo je više od stotinu komentara raznih institucija i pojedinaca, a najviše ih je uneseno posljednja dva dana. Vlada je dužna odgovoriti na sve pristigle primjedbe, pa tako i na one s Pantovčaka.

Nema odgovornih za rezultate

Predsjednik Milanović podsjeća da je izrada ovakvog i pratećih dokumenta tek početak osmišljavanja čitave strukture strateškog planiranja i implementacijskih procesa razvoja. Primjerice, jedna od najuspješnijih zemalja po pitanju gospodarskog razvoja u posljednja dva desetljeća, Poljska, kreirala je tri razvojne strategije, od kojih je prva na pedeset godina, druga na dvadeset godina, a treća, koja je usko povezana s mehanizmom apsorpcije i alokacije fondova EU, na deset godina. Stoga, nameće se pitanje u kojoj mjeri je ova razvojna strategija kompatibilna sa sljedećim operativnim programom, pitaju iz Milanovićeva Ureda.

Kao ključne poluge uspješne i pravodobne implementacije Nacionalne razvojne strategije potrebno je istaknuti: dodjeljivanje odgovornosti za ostvarenje ciljeva i razradu planiranih strateških i organizacijskih akcija. Nužno je nedvosmisleno naznačiti ovlasti i odgovornosti pojedinih dionika, kao i definirati ključne pokazatelje uspješnosti za svako pojedino ministarstvo kao i za sve entitete javnog sektora po sektorskoj vertikali.

VIDEO Konferencija za medije nove političke stranke LiPO

Komentara 28

Avatar Kole
Kole
16:39 13.12.2020.

Tko mu je napisao 50 stranica.Sve više od potpisa,ze njega je prenaporno.

PU
paul-umpe
11:38 13.12.2020.

kritika bivseg najgoreg premijera u povjesti Hrvatske.

ST
stefj
13:35 13.12.2020.

Vlada je dokument svela na razinu skupog WC papira svojim potezima i prije donošenja iste... Imate u uvodu jasno detektiran osnovi problem Hrvatske, a to su javne strukture. I onda vlada ide opet pogodovati tim strukturama uslijed ove krize čime je realnom sektoru jasno pokazala srednji prst... Ko da je šizofrena osoba pisala strategiju, s jedne strane dobro detektiranje problemi, a s druge rješenja koja te probleme produbljuju. Bit će da su prvobitno dokument pisali neki koji znaju, a onda su se toga primile domaće javne strukture... Ono što je sasvim jasno, idemo dobro utabanim stazama koje su nas dovele i prikovale na samo dno. Jedina reforma javnog sektora koja se spominje je njegovo jačanje... Znači i dalje smo na istom putu gdje sindikati javnih struktura s politikom uređuju gospodarstvo. To je siguran put da padnemo ispod 3 mil. stanovnika do 2030, a ne 2050. Očito se stvari žele ubrzati...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije