Samo je devet poslodavaca tijekom prošle godine odmah pristalo platiti kaznu zbog zapošljavanja radnika na crno, a inspektori rada otkrili su oko 8000 radnika bez valjanih papira. Kazna na mjestu prekršaja iznosi oko 10.000 kuna, a za isti prekršaj sud može dosuditi od 30.000 do 120.000 kuna po radniku. No, poslodavci radije riskiraju više sudske kazne u uvjerenju da ih one, zbog zatrpanih i neefikasnih sudova, neće sustići. Neažurno i nedosljedno sudstvo, uz nejasne i nedorečene propise te visoku nezaposlenost i velika davanja na plaće, prema mišljenju Ilije Tadića, državnog inspektora rada, glavni su uzroci masovnog nezakonita zapošljavanja radnika. Njegova je procjena, temeljena na broju otkrivenih radnika na crno, da u Hrvatskoj nezakonito radi više od 100.000 radnika.
No, uz one koji rade na crno, znatan broj ljudi radi na poslovima koji imaju sva obilježja radnog odnosa, ali nisu zaposleni, nego se za njihov angažman poslodavci koriste "simuliranim prividnim ugovorima" kao što su ugovori o djelu, ugovori o suradnji, ugovori o pružanju različitih usluga i slično.
Rad na crno u svim djelatnostima
- Ni jedna djelatnost nije imuna na takav oblik zapošljavanja, od medija do brodogradnje i tekstila - istakao je Tadić te je dodao da je tijekom kontrole svih medijskih kuća provedene potkraj 2000. i početkom 2001. godine inspekcija otkrila da u medijima preko ugovora o djelu radi 4616 osoba, a svi bi oni trebali biti zaposleni. Kontrolom u jednoj tekstilnoj tvornici, koja zapošljava oko 100 radnika, inspekcija je otkrila da 69 žena radi preko ugovora o djelu. Tadić je upozorio da su posebno nedorečeni propisi o zapošljavanju studenata, koji se sada mogu angažirati na svim poslovima. Inspektori su otkrili da se svakog mjeseca milijuni kuna isplaćuju preko studentskih servisa, a ima studenata koji su u prvih deset mjeseci prošle godine zaradili po 400.000 kuna. U lancu restorana McDonald"s samo je trećina osoblja stalno zaposlena, a ostalo su studenti i tu inspektori ništa ne mogu učiniti. Tadić predlaže da se rad studenata ograniči samo na kratkotrajne i povremene poslove, a taj će prijedlog danas predočiti i članovima Gospodarsko-socijalnog vijeća, koje će raspravljati o nezakonitom zapošljavanju i kršenju Zakona o radu.
Državni inspektorat traži ovlast da može privremeno, do 60 dana, zabraniti rad poduzeća koje nelegalno zapošljava ili krši odredbe zakona o radu. Poseban su problem tvrtke koje za svoje poslove angažiraju kooperante koji zapošljavaju na crno. Inspekcije će ubuduće, otkrije li radnike na crno, kažnjavati i kooperante i tvrtke koje su ih angažirale.
Doprinosi će opteretiti cijenu honorarnog rada
Tadić ne očekuje da će najavljeno uvođenje doprinosa na sve oblike honorarnog rada i rada preko ugovora o djelu potaknuti poslodavce da se okrenu klasičnom radu na crno. Doprinosi će opteretiti cijenu honorarnog rada, ali u mnogim su državama takvi poslovi opterećni većim porezima od redovita rada. Državni inspektorat također predlaže Vladi i socijalnim partnerima da legalizira obavljanje različitih oblika sporednih djelatnosti te kao primjer navodi prodaju kozmetičkih proizvoda tvrtke Oriflame, koja u Hrvatskoj ima evidentirano 14.000 osoba koje su uključene u prodaju njihovih proizvoda.
Tadić sugerira da se fleksibilnije uredi zasnivanje i prestanak radnog odnosa te u sustav uvedu novi atipični oblici rada. Inače, prema spoznajama inspektora rada, povrede prava radnika su česte, od njih se traži da rade prekovremeno, uskraćuje im se pravo na dnevni, tjedni i godišnji odmor, ne isplaćuju plaće, a vrlo su česti i slučajevi da poslodavci kod raskida radnog odnosa ne žele radniku vratiti radnu knjižicu.
Ljubica Gatarić
