Miloš Zeman

Rusofil, nacionalpopulist i ksenofob: Česi opet odabrali ‘bad boya’

29.01.2018.
u 08:42

New York Times opisuje ga kao populističkog ljevičara, a The Guardian kao populističkog ekstremnog desničara, dok Reuters drži kako se Zeman udvara ekstremnoj desnici.

Rusofil, nacionalpopulist, ksenofob, kako ga je nazvao talijanski list Repubblica, Miloš Zeman osvojio je drugi predsjednički mandat u Češkoj pobijedivši liberalnog protukandidata Jiřija Drahoša. New York Times opisuje ga kao populističkog ljevičara, a The Guardian kao populističkog ekstremnog desničara, dok Reuters drži kako se Zeman udvara ekstremnoj desnici.

Zapravo, Zeman se s lijevog centra pomaknuo na desni centar, ali o migrantima, islamu, strancima i Europskoj uniji ima zatvoreniji pogled od europskih demokršćana poput njemačke kancelarke Angele Merkel.

Izbacivan s posla

Kao student bio je član Komunističke partije Čehoslovačke. Treći je predsjednik Češke, poslije Václava Havela i Václava Klausa, ali prvi koji je izabran na izravnim izborima, dok je prethodnu dvojicu birao parlament.

1/6

Zeman je rođen u Kolínu (oko 30 000 stanovnika) 1944., a roditelji su se rastavili kada mu je bilo dvije godine. Odrastao je s majkom nastavnicom. Škole je završio u Kolínu, a 1965. otišao je studirati ekonomiju u Prag diplomiravši 1969. Kao student postao je član KP-a prije praškog proljeća 1968. Iz komunističkih redova je izbačen 1970. jer se protivio okupaciji Čehoslovačke sa snagama Varšavskog ugovora. Izbačen je i s posla, pa je više od deset godina, od 1971. do 1984., radio za sportsku organizaciju Sportpropag, a onda za kompaniju Agrodat.

Pet godina kasnije ponovno je izbačen s posla jer je u listu Technický napisao tekst “Predviđanja i obnova” (Prognostika a přestavba) u kojem je kritizirao ekonomsku situaciju. Do tada je bio gotovo nepoznat javnosti. Članak je izazvao polemike, a u ljeto 1989. ekonomsko stanje je kritizirao i u TV programu. Njegove kritike pripomogle su ujedinjenju oporbenika komunističkom režimu u Građanski forum.

“Bad boy” češke politike ušao je u parlament 1990. na listi Socijaldemokratske stranke (ČSSD) koje je postao predsjednikom godinu kasnije, te je pretvorio u glavnu stranku u državi. Na njezinu čelu bio je do 2001., a premijer Češke bio je od 1998. do 2002. Unutar stranke došlo je do razmirica i za novog predsjednika je 2003. izabran Václav Klaus.

Od tada počinje njegova kritika socijaldemokraciji, a 2009. osniva Stranku za građanska prava (Strana Práv Občanů). Na izborima 2013. postaje predsjednik Češke kada je u drugom krugu izbora pobijedio protukandidata Karela Schwarzenberga.

Sadašnjom pobjedom Zemana u Češkoj ojačana je protueuropska crta Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska). Zeman, kao i Jaroslaw Kaczynski i Viktor Orbán, odbacuje kvote izbjeglica i propagira ukidanje sankcija Rusiji koje su uvedene nakon aneksije Krima. Odbacuje sve kritike Europske unije u vezi s poštovanjem ljudskih prava i pravne države.

Drveni kalašnjikov

Uoči parlamentarnih izbora u listopadu prošle godine, na kojima je pobijedio Andrej Babiš, Zeman se pred novinarima pojavio s drvenim kalašnjikovom na kojem je pisalo “za novinare”, što je ocijenjeno kao više nego jasna prijetnja onima koji nisu pisali njemu po volji. Zeman se sedamdesetih godina vjenčao s Blankom s kojom je imao sina Davida. Rastao se 1978., a 1993. oženio je svoju asistenticu Ivanu Bednarčíkovu (rođena 1965.) s kojom ima kćer Kateřinu.

Komentara 33

DU
Deleted user
09:16 29.01.2018.

Po zapadu bi bilo najbolje da oni instaliraju svoje ljude u sve države bez izbora, onako kako su to radili komunisti. Ali kada to ne može, onda pobjednika koji se njima ne sviđa nazivaju Rusofilom.

ST
stomugromova
08:55 29.01.2018.

Bilo bi najbolje da Židovi ala Soroš svima biraju predsjednika,.Oni najbolje znaju što je najbolje za taj narod.Bolje nego taj narod.

NV
NV
09:01 29.01.2018.

Ništa od toga. Čovek je samo čeh koji gleda intrese svoje dežave.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije