Deset godina nakon što je to učinio socijaldemokratski kancelar Gerhard Schröder, i hrvatski se socijaldemokrati spremaju ozakoniti tzv. male poslove i omogućiti poslodavcima da "povremeno i privremeno" zapošljavaju radnike na pojedinim radnim mjestima.
Novi njemački siromasi
Teze Ministarstva rada prošle su inicijalnu javnu raspravu, a uskoro bi trebao osvanuti i prijedlog zakona koji bi bio jedan od jedanaest zakona za korjenite promjene na tržištu rada. Mini poslovi u Njemačkoj predmet su brojnih rasprava i polemika, a lijeve stranke i sindikati tvrde da je zakon legalizirao damping na tržištu rada i radnike koji su prisiljeni prihvaćati takve poslove doveo na granicu siromaštva. Na mini poslovima radi oko 7,5 milijuna Nijemaca, koji mjesečno zarade 450 eura na koje poslodavci ne moraju platiti ni poreze ni doprinose. To je osam puta niža plaća od prosječne mjesečne zarade u Njemačkoj, a mini poslovi uzeli su toliko maha da se sada svaki četvrti novi posao koji se nudi na njemačkom tržištu nalazi u toj slabo plaćenoj ponudi, većinom u zapadnom dijelu Njemačke. Status novih siromaha bilo je i jedno od izbornih pitanja pa se očekuje donošenje zakona o minimalnoj plaći prema kojem nijedan Nijemac ne bi smio zarađivati manje od 8,5 eura na sat. Ustupak je to Angele Merkel lijevim koalicijskim partnerima.
U Austriji razlog otkazima
Sindikati iz Njemačke i Austrije ovaj su tjedan u Zagrebu na raspravi, koju su organizirali hrvatski sindikati s njemačkom zakladom Friedricha Eberta, savjetovali domaćinima da ne pristanu na legalizaciju mini poslova jer, "kad se jednom krene krivim putem, to je teško ispraviti". Njemački mediji često pišu o visokoj cijeni njemačkog uspjeha, koju plaćaju milijuni radnika koji su prisiljeni raditi u bescjenje da bi preživjeli. Deutsche Welle ističe da su za Udrugu poslodavaca Hartzovi zakoni (bivši savjetnik kancelara Schrödera) postigli "izuzetan uspjeh", a isto smatraju i njemački liberali. Političarka stranke ljevice Katja Kipping tu reformu naziva "najvećim napadom na socijalnu državu i na prava zaposlenih nakon rata" i uvjerena je da se njome Njemačka oprostila od europskih socijalnih standarda.
Prema najavama iz Ministarstva rada, hrvatski bi mali poslovi bili oni koji se najčešće obavljaju u fušu poput peglanja, čišćenja, instrukcija, popravaka kvarova... Kolika bi bila najniža plaća, nije rečeno. Budu li kopirali Njemačku, kod nas bi neoporeziva granica bila 950 kuna. Zakonom se, navodi predlagač, želi omogućiti "pristup tržištu rada i legalni okvir za određenu radnu aktivnost nezaposlenih osoba, neaktivnih osoba, starijih umirovljenih osoba i osoba koje pripadaju krugu socijalno ranjivih skupina". Sindikati u tome vide zamku. – Omogućavanjem alternative radu temeljem ugovora o radu stvara se prostor za nadomještanje radnog odnosa izrazito fleksibilnim oblicima rada – navode u SSSH. Slovenci su sličan zakon odbili na referendumu 2010. Austrija ga je uvela 1998. godine, nakon čega su tvrtke ukinule mnoga stalna radna mjesta i umjesto njih uvele povremene radnike.
>> U Austriji godišnja bruto plaća 41.000, u nas 12.000 eura
