Aktualni događaji vezani za dužničku krizu u Grčkoj ne mogu imati znatnije izravne učinke na bankovni sustav naše zemlje i na gospodarstvo u cjelini – poručuje Boris Vujčić, guverner HNB-a, napominjući da je izravna izloženost hrvatskih banaka Grčkoj vrlo mala, oko 14 mil. kn u pasivi i manje od milijun kuna u aktivi, a i izravne trgovinske veze relativno su nam slabe: od 2012. do 2014. udio Grčke u hrvatskom izvozu u prosjeku je iznosio 0,9%, u uvozu 0,4%. Dodaje da su zanemarive i izravne financijske veze: potraživanja hrvatskih prema grčkim rezidentima iznose oko 130 tisuća eura, a naše obveze prema njima 74,5 mil. eura.
– Eventualni neizravni učinci, a to su oni povezani s kretanjima na deviznim tržištima i tržištima kapitala, ovisit će o reakcijama tih tržišta kako na trenutačne događaje tako i na ono što će se događati idućih dana. U svakom slučaju, eurozona i gospodarstvo EU u cjelini dočekali su recentni razvoj grčke krize daleko spremniji nego u trenucima njezina izbijanja – smatra Vujčić.
Ministar financija Boris Lalovac također nije zabrinut. Kaže da je vjerojatnost da će hrvatski spreadovi (razlike prinosa hrvatskih obveznica u odnosu na referentne vrijednosnice) rasti jednako kao i kod drugih europskih država te bi eventualni utjecaj mogao biti kratkoročan.
– Još uvijek ne namjeravamo ići na europsko tržište, kunske obveznice refinancirat ćemo na domaćem i ove godine nije upitno financiranje proračuna. A naši spreadovi najviše ovise o našim mjerama, o tome kako ispunjavamo obveze koje traži Europska komisija – ističe ministar Lalovac koji očekuje i pozitivne efekte u turizmu, od preorijentiranja europskih turista na naše more, ali i mogućeg preusmjeravanja pomorskih ruta iz grčkih luka na hrvatske.
– Investitori bi dio prometa mogli preusmjeriti nama, izbjegavajući luke u kojima ne mogu dobiti ni uslugu ni novac. Na tome bi trebalo raditi Ministarstvo prometa – kaže Lalovac.
Što se tiče tečaja kune prema euru, i Lalovac i Vujčić uvjeravaju da nema opasnosti od poremećaja, da će HNB odraditi svoj posao obrane. Željko Lovrinčević, makroekonomski analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, poručuje da je grčki slučaj, ako ima išta dobro u njemu, pouka Hrvatskoj o tome što se dogodi nakon godina populizma i neprovođenja reformi. I to u ovom trenutku besplatna. Slaže se da će grčki problemi ići na ruku hrvatskom turizmu.
– No po premiji rizika drugi smo najlošiji u EU nakon Grčke. To znači da će tržište kapitala ići na diversifikaciju i da će se Hrvatskoj spread povećati više nego drugima. Na servisiranje dugova to neće bitno utjecati – kaže stručnjak. Eventualni rast tečaja švicarskog franka, iako ne očekuje da će biti znatan, zbog zamrzavanja će se prebaciti na banke.
– Žalimo Grke, ali su po kupovnoj moći 15 godina ispred nas. Kod nas su u odnosu na Grčku neljudski uvjeti za život – smatra Lovrinčević.
>> 3 scenarija nakon referenduma u Grčkoj
>> Banke zatvorene, s bankomata se može dići 60 eura dnevno
A mi posebno dižemo banke... koje su nekada bile naše, a sada su tuđe.