Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je pojasnio da je kod ugovora o kupnji višenamjenskog borbenog aviona Rafale i klauzule o indeksaciji cijena riječ o iznosu od oko 45 milijuna eura, dok se kod ugovora s komercijalnim tvrtkama na obvezu PDV-a odnosi ukupno 111 milijuna eura, a taj PDV Hrvatska plaća sama sebi.
Hrvatska je 25. studenoga s Francuskom potpisala sporazum o kupnji eskadrile aviona Rafale, a cijena njihove nabave je 999 milijuna eura (oko 7,53 milijarde kuna).
Dan ranije, 24. studenoga Vlada je Ministarstvu obrane dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u razdoblju od 2022. do 2026. godine za kupnju tih zrakoplova, pri čemu je ukupni iznos veći i iznosi oko 8,69 milijardi kuna. Naime, ove je godine za kupnju Rafalea u državnom proračunu osigurano nešto više od 2,38 milijardi kuna, a u razdoblju od 2022. do 2026. osigurat će se dodatnih 6,31 milijarda kuna.
VIDEO: Rafalei letjeli iznad Zagreba
Nakon što su to problematizirali neki mediji, Ministarstvo obrane je priopćilo kako cijena nabave višenamjenskog borbenog aviona iznosi 999 milijuna eura odnosno 7,53 milijarde kuna, dok ukupan iznos koji je iznijet na sjednici Vlade, uz dogovorenu cijenu, obuhvaća i iznos PDV-a koji se mora obračunati na novu robu i usluge te se u konačnici uplaćuje u državni proračun, a u cijeli je iznos uračunata i klauzula o očekivanoj indeksaciji cijena.
Odgovarajući i danas na novinarska pitanja o klauzuli o indeksaciji i PDV-u, Marić je podsjetio kako je riječ o međunarodnom javnom natječaju te je u trenutku slanja ponuda, siječanj 2020. godine, iskazana cijena koja vrijedi tada.
"Od trenutka zaprimanja ponude do same odluke odnosno potpisa sporazuma, što se dogodilo prije nekoliko dana, od početka isporuke do kraja isporuke, a u odabranoj ponudi je završetak isporuke 2026. godina, dakle od početnog trenutka do samog kraja u takvim vrstama ugovora, ali i brojnim drugim sferama, standardna je praksa ugraditi takvu klauzulu (o indeksaciji). U ovom konkretnom slučaju mi govorimo o ukupnom iznosu od oko 45 milijuna eura", objasnio je Marić.
To se zapravo, ako dođe do porasta cijena, može ali i ne mora realizirati, rekao je ministar financija.
No, dio toga se već u ovom međurazdoblju i dogodio, jer je došlo do određenog porasta cijena određenih inputa, naveo je Marić, dodajući i kako se odredba o indeksaciji ne odnosi na cijeli obujam ukupnog ugovora.
Osvrćući se i na sjednicu Vlade i odluku po članku 44. o preuzimanju obveza na teret proračuna idućih godina, Marić je ponovio kako je viši iznos s jedne strane zbog indeksacije, ali i jasne situacije oko PDV-a.
"Viši iznos je, s jedne strane, zbog te predviđene, pretpostavljene indeksacije. Kada ste pitali o stopi - kada uzmete taj iznos na ukupnu vrijednost nabave i broj godina - to je jedan do 1,5 posto godišnje. (...) S druge strane, imamo jasnu, nedvosmislenu situaciju s PDV-om", istaknuo je Marić.
Podsjetio je, naime, kako je jedan ugovor potpisan s Republikom Francuskom, dok su ostali potpisani s komercijalnim tvrtkama.
"Jedan od četiri ugovora koji su potpisani je ugovor između Republike Francuske i Republike Hrvatske. Francuska, koja nije obveznik PDV-a, isporučuje rabljene zrakoplove. Prema direktivama EU i našem zakonu o PDV-u, to je unos, a ne uvoz, jer se radi o području unutar Europske unije i ne podliježe obračunu PDV-a. Međutim, preostali ugovori su ugovori komercijalnih tvrtki s Republikom Hrvatskom, a te su tvrtke obveznici PDV-a u svojim zemljama s obzirom da isporučuju novu vrstu robe, dodataka, naoružanja, usluga itd.", naveo je Marić.
Dodao je da te tvrtke podliježu obvezi obračuna PDV-a odnosno Hrvatska podliježe obvezi plaćanja PDV-a.
"Najvažnije što treba reći - taj PDV koji mi plaćamo, plaćamo sami sebi. Netko će reći računovodstveno neutralno - da. Međutim, mi moramo prepoznati i stavku rashoda, a naravno da će to biti i na stavki prihoda. To je ukupni iznos od oko 111 milijuna eura, znači veći iznos od ove indeksacije", zaključio je ministar Marić.
Treba to još jednom objasniti predsjedniku... Ma sve to je tak nebitno, to je toliko mali problem da je zanemarivo, zapravo problema tu niti nema... Za razliku od toga, o svemu se priča, a u novinama ne vidim ništa o tome da se opet povećavaju prava i primanja u javnim strukturama, da radi toga raste i dug, da opet radi tih i takvih nema reformi itd. To su osnovni problemi Hrvatske, koji su jasno istaknuti u svakom dokumentu već zadnjih par desetljeća, situacija je sve gora i nikome ništa... I dalje su javne strukture osnovni razlog što smo na dnu EU-a bez ikakve šanse da se od tu maknemo, i dalje je smjer isti - jačanje i gomilanje tih struktura, i dalje se izmišljaju nove forme, procedure, norme i pravila, samo da bi dotični dobili na važnosti... Tako da i dalje možemo očekivati veliko iseljavanje, daljnju gospodarsku stagnaciju ili pad u usporedbi s drugima, sve lošije i sporije javne servise itd.