Predsjednik srpskog parlamenta i čelnik stranke SPS-a Ivica Dačić sinoć je izjavio kako Srbija ima pravo podnijeti tužbu protiv hrvatskih pilota te dodao kako očekuje suosjećanje prema srpskim žrtvama u Hrvatskoj.
Sličnu stvar danas je ponovio i srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
- Ponosan sam na sve što sam, ne mogu reći na sve, ali to o čemu oni govore, tu nema ništa sporno. Oni su poubijali Srbe koji su tamo živjeli, a ne Srbi njih. Da podsjetim, izgleda da ste zaboravili što je bilo 1995. Nisu Srbi ubijali Hrvate, već Hrvati Srbe. Nisu Srbi protjerali Hrvate iz Gline, nego obrnuto. Tako da izgleda da moji poticaji nisu bili uspješni, nisu vrijedili. Ali to vam je tako kada nemate politiku i kada mislite da ratne zločine možete činiti i ubijati ljude - kazao je ranije, a povodom čega se oglasilo i hrvatsko Ministarstvo branitelja.
U priopćenju su naveli kako Hrvatska ''ne priznaje srbijanstvu kvazi-univerzalnu jurisdikciju'' te da Srbija nema pravo podizati nikakve tužbe protiv hrvatskih građana. Priopćenje ministarstva prenosimo u cijelosti:
''Podsjećamo predsjednike Narodne skupštine Republike Srbije Ivicu Dačića, koji je izjavio da Srbija ima pravo podnijeti tužbu protiv hrvatskih pilota, da je Republika Hrvatska samostalna, suverena i neovisna država i kao takva ne priznaje srbijansku kvazi-univerzalnu jurisdikciju.
Podsjećamo i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da je rat u Hrvatskoj počeo 1991., i to velikosrpskom agresijom koju je i sam svojim istupima svesrdno podržavao i poticao, što je rezultiralo progonom i ubijanjem stanovništva te brojnim počinjenim zločinima nad Hrvatima i drugim nesrpskim stanovništvom, koje u Srbiji sustavno prešućuju i zanemaruju, iako Hrvatska i danas trpi posljedice brutalne velikosrpske agresije.
Srbija, dakle, nema pravo podizati nikakve tužbe protiv hrvatskih građana temeljem famoznog Zakona o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupcima ratnih zločina, kojim se samoproglasila nadležnom i uporno pokušava biti gazda u tuđem dvorištu.
To im nije pošlo za rukom u nametnutom nam Domovinskom ratu, kada se Hrvatska zahvaljujući svojim hrabrim braniteljima obranila od velikosrpske agresije i oslobodila svoj okupirani teritorij, pobijedivši u svojoj borbi za neovisnost.
To im neće uspjeti ni sada kada nam pokušavaju nametnuti i kolektivnu krivnju zazivajući suosjećanje prema srpskim žrtvama u Hrvatskoj, uz neutemeljene optužbe za koje tvrde da su u skladu sa svim međunarodnim konvencijama.
Republika Srbija ponovno pokušava preuzeti ulogu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju proglašavajući se nadležnom na teritorijima drugih suverenih, međunarodno priznatih država, bez ikakvih ograničenja koja su sastavni dio međunarodnog prava.
Takav stav protivan je vladavini prava, međunarodnom pravu i međunarodnom kaznenom pravu. Ujedno, takav pristup prepreka je rješavanju otvorenih pitanja ne samo u području pravosudne suradnje, već i u pogledu rješavanja pitanja nestalih osoba.
Podsjećamo, u pravomoćnim presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju utvrđeno je da vojno-redarstvena operacija Oluja nije bila udruženi zločinački poduhvat, već legitimna vojna operacija s ciljem vraćanja okupiranog teritorija.
Sustav pravosudne suradnje mora se temeljiti na načelu uzajamnog povjerenja, tj. povjerenja jedne države da je pravni poredak druge države dovoljno kvalitetan osigurati nepristrano, pravično i učinkovito vođenje kaznenog postupka u toj državi, a ne da iskrivljuje načela univerzalne jurisdikcije uvodeći svojevrsnu kvazi-univerzalnu jurisdikciju.
Republika Hrvatska, stoga, očekuje od Republike Srbije da poštuje međunarodne standarde te pokaže istinsku volju za rješavanje otvorenih pitanja u okviru međudržavnih povjerenstava.
Kao što je Republika Hrvatska nadležna za sve svoje građane nestale u Domovinskom ratu, tako je nadležna i za sva ostala pitanja vezana uz to za nas najslavnije razdoblje naše novije povijesti. A Srbija može u tom pogledu dati svoj doprinos dostavom traženih informacija o nestalima'', piše u priopćenju.
>> VIDEO Stigao prvi prijedlog za istražni zatvor zbog nereda navijača nakon derbija, odvjetnik jednog od uhićenih: Policija ga je nasilno izvukla iz auta
Znači, rat u Hrvatskoj je traja' 4 dana (96 sati), od 4. 08. 1995. do 8.08. 1995. Zašto sam ja, onda, kao sedmogodišnje dite (i ne samo ja) bila u skloništu 1991. g.?