Ministarstvo financija pustilo je u javnu raspravu paket od devet poreznih zakona, koji će, među ostalim, donijeti poskupljenje godišnjeg paušala za privatne iznajmljivače s 300 na 700 do 1500 kuna godišnje, ali i smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto na dječje pelene, svježe meso, ribu te voće i povrće. Ministarstvo financija procjenjuje da će proširenjem izuzeća na te četiri grupe proizvoda proračun ostati bez pribižno 1,4 milijarde kuna! Na samom početku javne rasprave odigrala se velika drama.
U prvoj verziji izmjena zakona o PDV-u stajalo je da se smanjuje PDV na svježe ili rashlađeno meso. U razgovoru s predstavnicima domaćih farmera shvatili smo da su burno reagirali na proširenje poreznog izuzeća i na “rashlađeno meso” jer su u postupku konzultacija tražili da se niži PDV zaračuna samo na svježe meso kako niža stopa ne bi dodatno stimulirala uvoz. U jednom trenutku zakon koji je među prvima pušten u javnu raspravu, te smo ga iščitali, maknut je sa stranica e-savjetovanja, da bi poslije 16 sati bio vraćen bez spornog dodatka o “rashlađenom mesu”.
Vrijeme klanja bitno
Koga su farmeri rashladili tek će se čuti, no oni traže da se niža stopa od 13 posto osigurai samo za ono meso koje se nađe na policama mesnica i trgovačkih lanaca 24 sata nakon klanja. Time bi se lakše probijali na tržište i cijenom konkurirali uvoznom mesu. Što je Ministarstvo financija podrazumijevalo pod rashlađenim mesom nismo uspjeli doznati, no prema nekim interpretacijama, rashlađeno meso bi bilo ono koje se dva do tri tjedna čuva na temperaturi oko nula stupnjeva. Neslužbeno nam je u Ministarstvu financija rečeno da će se neki detalji koje spominju farmeri razjasniti pravilnikom te da se na njima još radi. Pitanje je može li pravilnik promijeniti definicije svježeg i rashlađenog mesa koje su propisane europskim direktivama, a one svježe meso tumače široko, pa tu ulazi sve meso koje nije tretirano posebnim konzervansima, pa i zamrznuto.
Mladen Jakopović, predsjednik poljoprivredne komore, kaže da su odmah zatražili dodatno objašnjenje Ministarstva financija, a ono je očito stiglo kroz promjenu teksta stavljenog na javno savjetovanje. Još dok je zakon bio u najavi farmerima je rečeno da će se međustopom zaštititi domaća proizvodnja i destimulirati uvoz, a Jakopović očekuje od Vlade da ispoštuje to obećanje.
Novi porezni zakoni stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine, a nepoznanica ima i u oporezivanju voća i povrća. Neke zemlje primjenjuju različite porezne stope za različite vrste voća i povrća, a pitanje je i hoće li se snižena stopa od 13 posto primjenjivati samo na svježe ili i na sjeckano, odnosno mljeveno ili sušeno voće i povrće. Inače, kad je iznosio projekcije učinka spomenutog smanjenja PDV-a na standard građana, ministar financija Zdravko Marić rekao je da su one rađene pod pretpostavkom da će “tržište odraditi svoje”, ali Vlada ne može nikome narediti kakve će mu biti maloprodajne cijene.
Prosječna bi obitelj, rekao je Marić, na novom smanjenju PDV-a za pet spomenutih kategorija proizvoda, te starom spuštanju PDV na odvoz smeća i struju, trebala uštedjeti 872 kune godišnje, odnosno 72 kune mjesečno! Očaj domaćih farmera zbog ubacivanja “rashlađenog” mesa u grupu proizvoda s povlaštenom stopom pokazuje da oni baš i ne očekuju pojeftinjenja. Inače, primjenu niže stope samo na svježe meso bit će znatno teže kontrolirati i da bi zaživjela ključan će biti angažman Ministarstva poljoprivrede. HDZ-ovo obećanje da će spustiti opću stopu PDV-a s 25 na 24 posto prebacuje se na 1. siječnja 2020. te je i taj datum ugrađen u prijedlog izmjene zakona o PDV-u.
Samo za one iznad 17.000
Od ostalih zanimljivijih zakonskih promjena vrijedi spomenuti povećanje granice od koje će se primjenjivati najveća stopa poreza na dohodak od 36 posto na mjesečnu poreznu osnovicu od 30 tisuća kuna, a ne 17.500 kuna kao sada.
Promjena poreznog razreda za oporezivanje visokih plaća imat će učinka na osobe čije su mjesečne bruto plaće između 27.000 i 42.000 kuna! Svi ostali koji zarađuju manje od 27 tisuća kuna bruto, odnosno manje od 17 tisuća kuna neto plaćat će porez na dohodak kao i dosad. Na povišicu eventualno mogu računati ako će im poslodavci povećati bruto primanja, odnosno s radnicima podijeliti koristi od smanjenja bruto dva doprinosa čiji se godišnji efekt procjenjuje na 900 milijuna kuna. U ukupnoj masi plaća to bi bio zanemariv učinak na mjesečna primanja. Inače, Vlada predlaže da se stopa doprinosa za zdravstvo poveća s 15 na 16,5 posto, ali će se ukinuti 2,2 posto doprinosa za nezaposlene i zaštitu zdravlja na radu.
>> Koliko vrijede vozačke dozvole
Totalno rasulo, nakotilo se toliko uhljeba i parazita na proračunu, a sve manje priliva i sada se koprcaju ko ribe na suhom