Hrastova mrežasta stjenica prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se već masovno proširila na 14 županija. Riječ je o štetniku koji je, osim na hrastu, pronađen i na drugim vrstama drveća. Iz Ministarstva poljoprivrede priopćili su kako je na inicijativu ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, u prostorijama Hrvatskih šuma d. o. o. održan inicijalni sastanak operativnog tima zbog ugroze šuma širenjem hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata).
Radi sprečavanja širenja štetnog organizma, ministar Tolušić početkom lipnja donio je Naredbu kojom se privremeno na rok od dvije godine ograničava premještanje na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno svako prenošenje ili prevoženje drva koje je u cijelosti ili djelomično zadržalo svoju prirodnu oblu površinu (s korom ili bez nje) te sadnog materijala zaraženih vrsta.
Navedeni štetnik djeluje tako da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja, istaknuli su iz Ministarstva.
Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira jer time biva onemogućena prirodna obnova naših najvrjednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi, stjenica se eksplozivno proširila i u samo nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istodobno napada i ljude.
Na sastanku su identificirani sljedeći problemi:
1) Nemogućnost izvršenja propisa osnova gospodarenja (nema uroda žira, nema prirodne
obnove, nema izvršenja propisa glavnoga prihoda)
2) Posljedično, nema sječe glavnoga prihoda, tj. najvrjednijih sortimenata, nema sirovine za drvnu industriju, nema izvršenja ugovorenih količina, moguće otpuštanje radnika u drvnome sektoru
3) Golema gospodarska šteta izostankom prirasta, još veća izostankom općekorisnih funkcija šuma
4) Slabljenje stabala, potencijalna odumiranja ogromnih razmjera
5) Javnozdravstveni problem.
Hrvatske šume d.o.o. sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom od početka vrše monitoring štetnika i već dulje vrijeme poduzimaju intenzivne aktivnosti na iznalaženju sredstava za zaštitu bilja koje će na odgovarajući način spriječiti daljnje širenje hrastove mrežaste stjenice, no do sada još ni jedno sredstvo koje se pokusno upotrijebilo nije pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost. Velik problem predstavlja ograničenje dopuštenih sredstava koja postavljaju EU regulativa i FSC certifikat.
Zaključak sastanka jest da se s ciljem pronalaženja aktivne tvari koja će djelovati protiv hrastove mrežaste stjenice trebaju konzultirati sve zemlje u okruženju kod kojih je također prisutan ovaj problem, dodali su u priopćenju.
.............s neba slapi pršte.............................Vorojev...........