Iako joj to nije bila namjera, izjava ministrice Mirele Holy u Gloriji kako ne vjeruje u brak “jer se on svodi na posjedovanje”, ponovno je aktualizirala činjenicu da je percepcija bračne zajednice danas bitno promijenjena.
Patrijarhalna institucija
– Mislim da je brak patrijarhalna institucija. Kao etnologinja imala sam priliku upoznati se s nekim teorijama podrijetla braka i bračnih odnosa.
Jedna je od teorija da se brak kao institucija razvio zbog kontrole potomstva, u smislu da je najveća vrijednost svake zajednica bila radna snaga te je bilo važno da muškarci mogu kontrolirati svoje potomstvo, prije svega u smislu materijalnog i ekonomskog benefita. Brak mi se kao koncept ne sviđa jer potpisujete papir kojim na neki način jamčite nekoj osobi da ima pravo na vas, jednostavno smatram da se ljudi ne mogu posjedovati. Nemam ništa protiv da drugi ljudi u tome nalaze sreću. To samo nije odnos, odnosno institucija za mene – objasnila nam je ministrica Holy.
Slične stavove dijeli sve više mladih ljudi, a premda je Hrvatska još tradicionalno društvo, u odnosu na, primjerice, skandinavske zemlje ili Sjedinjene Države, raspada nam se svaki četvrti brak.
– Pod utjecajem medija i poboljšanja u obrazovanju, nastale su velike promjene kad je riječ o shvaćanju braka u našem društvu. Brak se sve više smatra pitanjem vlastitog izbora i takav stav više uočavamo kod studentica nego kod njihovih kolega – kaže prof. dr. sc. Josip Obradović s Hrvatskih studija koji je stručnjak za sociologiju obiteljskih odnosa. Međutim, napominje, kod nas je to područje potpuno neistraženo.
– Prije stotinjak godina počeli su se sklapati brakovi iz ljubavi, a ne dogovorno i iz računa kao stoljećima prije. A kako je brak vrlo kompleksna zajednica, ljubav kao predznak teško podnosi razne ekonomske, roditeljske, vlasničke i druge kompromise koji su u toj zajednici neminovni pa je brak postao teže održiv. Priča o ljubavi rezultira stoga brojnim razvodima i djecom sa sedam roditelja. To je mnogima jasno pa imaju čvršći stav o stupanju u njega – kaže Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e. koja i sama, premda je 40 godina s istim partnerom, idealnim smatra život “svatko u svom prostoru i vidjeti se kad požele”.
Dob nije važna
Prema statističkim podacima (a obrađeni su u tom dijelu samo oni iz popisa stanovništva 2001. godine), u Hrvatskoj je otprilike 32.000 izvanbračnih zajednica (64.272 osobe u njima). U njima je najviše muškaraca u dobi od 40 do 44 godine te žena kojima je od 25 do 29 godina. Rjeđe su to razvedene osobe ili udovci, a većinom osobe koje nisu ni stupale u brak.
toliko o postivanju LOL