Od početka godine građani su povećali dopušteni minus 428
milijuna kuna, a krediti po tekućim računima popeli su se na 6,85
milijardi kuna. Dosad iskorišteni minusi približno
odgovaraju iznosu jedne mjesečne plaće svih zaposlenih u državi.
U godinu dana dopuštena su prekoračenja povećana 909
milijuna kuna – što je godišnji rast 16
posto, najveći od svih drugih kreditnih proizvoda banaka. Samo u
ožujku, dopušteni se minus građana povećao 146 milijuna
kuna, a podaci HNB-a otkrivaju da je to mjesec u kojemu banke gotovo i
nisu odobravale druge vrste kredita, pa su se rupe u kućnim budžetima
krpale minusima.
Bankarima se isplati
– Krediti po tekućim računima bankama su vrlo isplativi i
neće ih se tako lako odreći, jer su kamate dobre, a rizici mali
– komentira dr. Maruška Vizek, analitičarka
Ekonomskog instituta. – Povećanje je dopuštenih
minusa očekivano jer se smanjio raspoloživi dohodak
stanovništva, a potrošnja se ne može prilagoditi
preko noći – dodaje M. Vizek. Ankete koje je provodio
Večernji list govorile su da 60 posto građana redovito ili povremeno
ulazi u minuse, uglavnom mladi. Sve do izbijanja krize
dopušteni su minusi bili najskuplji krediti na
tržištu, no sad su i ulasci u minuse cjenovno “tu
negdje” s ostalima.
Rast dopuštena
minusa
Bio bi velik problem kad bi banke počele smanjivati
dopuštene minuse i tražiti od građana da ih vrate, ali
takvih najava nema. Prosječna kamatna stopa na minuse koji su
iskorišteni u siječnju bila je 13,3 posto, a najveća
dopuštena kamata 14 posto.
Bankari kažu da je iskorištenost odobrenih okvirnih kredita
od 30 do 50 %, pa se može očekivati daljnje povećanje minusa. Minusi se
u pravilu smanjuju u prosincu i lipnju zbog isplate božićnica i
regresa, a povećavaju nakon Nove godine i u ljetu. Prosječan je iznos
odobrena okvirnog kredita u Erste banci 5500 kuna, a prosječan iznos
iskorištenog okvirnog kredita 2900 kuna. U Privrednoj banci
dopuštenim prekoračenjem koristi se oko 30 % klijenata i
prema prošloj godini nemaju većih promjena.
ŽIVOT NA DUG
