Nadležni odbor Europskog parlamenta održao je danas prvu raspravu o izvješću o pristupanju Hrvatske schengenskoj zoni bez granica s datumom 1. siječnja 2023., a sve govori da se ne očekuju veći problemi s brzim usvajanjem tog izvješća na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Nacrt dokumenta zasad je jasan: EP “prihvaća bez amandmana” prijedlog koji mu je stigao iz Vijeća EU. No, bit će nekih kritičnih amandmana na izvješće.
“U ovom trenutku, Hrvatska je dokazala da je spremna primijeniti sve odredbe schengenskog zakonika na zadovoljavajuć način”, kaže se u nacrtu izvješća EP-a o kojem je raspravljao Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove. “Treba također uzeti u obzir potrebu konstantne procjene poštivanja temeljnih prava na vanjskim granicama u svim državama članicama, što je provedeno uvođenjem Neovisnog nadzornog mehanizma u Hrvatskoj”, dodaje se u nacrtu dokumenta. Izvjestitelj Paulo Rangel (iz redova europskih pučana) ispričao je kako se u nedavnom posjetu Hrvatskoj uvjerio u ispunjavanje kriterija i na granici s BiH, i u prihvatnom centru za tražitelje azila u Zagrebu, gdje je primijetio da puno azilanata dolazi s Kube i iz Burundija, dviju zemalja koje zbog nepriznavanja Kosova imaju bezvizni režim sa Srbijom, pa iz Srbije dolaze tražiti azil u EU kroz Hrvatsku.
Nakon što se odluka o hrvatskom ulasku u Schengen vrati s pozitivnim mišljenjem EP-a na finalno odlučivanje među državama članicama kroz Vijeće EU, ostat će zapravo malo vremena da se ta konačna odluka i usvoji prije 1. siječnja. Malo vremena, ali ne i nedostižno jer se, kako neslužbeno doznajemo, u idealnom razvoju događaja planiraju samo dva sastanka za pripremu odluke i usvajanje na ministarskom sastanku Vijeća za unutarnje poslove 9. prosinca. Dva pripremna sastanka bila bi na radnoj skupini za Schengen i na Coreperu, odnosno Odboru stalnih predstavnika, u kojemu sjede veleposlanici 27 država članica. Tu se očekuje najveća rasprava, moguće rezerve nekih država, tradicionalno najskeptičnijih prema širenju bezgranične zone, i lobiranje hrvatskih diplomata, predstavnika MUP-a i Vlade s ciljem otklanjanja tih posljednjih prepreka. Zasad nema naznaka da ijedne država članica planira istaknuti veliku rezervu, ali u posljednjem izjašnjavanju o ovoj temi ostalo je obećanje Nizozemske da će, prije konačnog zelenog svjetla nizozemskog parlamenta za Hrvatsku u Schengenu, ponovo pomno proučiti poštuju li se temeljna prava pri čuvanju vanjske granice u Hrvatskoj. Neovisni nadzorni mehanizam, koji je u čitavoj EU prvi i zasad još uvijek jedini put primijenjen upravo u Hrvatskoj, trebao bi pomoći da se otklone sumnje oko tzv. “pushbackova”, ilegalnog odbijanja migranata bez pristupa zakonskog proceduri traženja azila. Neki europarlamentarci danas su najavili da će uložiti amandmane kojima žele naglasiti da je takvo odbijanje migranata protivno međunarodnom pravu i koji traže da mehanizam nadzora bude neovisniji. Irska zastupnica Clare Daly, koja je govorila uime kluba zastupnika krajnje ljevice, bila je posebno oštra:
- EU koristi Hrvatsku kao psa napadača u ilegalnim “pushbackovima” na granici, a sad još bacamo kost s pristupanjem Schengenu. Problem je da mehanizam nadora nije neovisan, a lani je zabilježeno 9000 ilegalnih “pushbackova”, nakon kojih se događa nula istraga, nula kažnjavanja počinitelja - rekla je irska europarlamentarka s ljevice.
Izvjestitelj, pučanin Rangel, odgovorio joj je da to što govori nije točno, da je mehanizam nadzora neovisan, u što se uvjerio i u razgovoru s pučkom pravobraniteljicom u Hrvatskoj, koja mu je, kaže, rekla da je taj mehanizam koristan, kao i da u Hrvatskoj ima pojedinih slučajeva, ali nema sustavnog kršenja ljudskih prava na granici.
Klub Zelenih u EP-u također je najavio amandmane koji će biti kritični prema Hrvatskoj zbog prakse “pushbacka”, a uime kluba liberala Renew Europe javila se i Sophia In ’t Veld:
- Moja skupina je za ulazak Hrvatske u Schengen, ali bilo bi dobro da prihvatimo dokaze. Ne možemo reći da dokazi o “pushbackovima” nisu službeni samo zato što su ih prikupile nevladine organizacije, novinari ili zviždači. Puno je bolje prihvatiti te informacije, biti iskren i riješavati problem, umjesto da ga se negira - rekla je nizozemska liberalka.
Lako je Ircima lupetati! Ja sam gazda u svojoj kući i ako netko hoće na silu unutra, ja ga imam pravo bacit van. To je moja odluka i samo moja a ne od nekog susjeda koji živi na petom katu.